Ove zemlje razmatraju mogućnosti stvaranja alternativnih sistema plaćanja i čak uvođenja zajedničke valute, što bi, prema njihovim tvrdnjama, omogućilo veću ekonomsku suverenost i smanjilo rizik od američkih sankcija.

Međutim, stav Donalda Trampa iznesen u citiranom tekstu jasno pokazuje nepomirljivu poziciju SAD-a prema ovim nastojanjima. Poruka je jednostavna i oštra: bilo kakav pokušaj zamjene američkog dolara naići će na ekonomsku odmazdu, uključujući visoke carine i gubitak pristupa američkom tržištu. Ovakva izjava otkriva mnogo o globalnoj ekonomskoj dinamici i ulozi dolara u međunarodnoj trgovini.

Moć američkog dolara

Američki dolar već desetljećima predstavlja dominantnu valutu u međunarodnoj trgovini i rezervama centralnih banaka širom svijeta. Njegova uloga “svjetske valute” osigurava SAD-u ogromnu ekonomsku prednost. Prvo, dolar omogućava SAD-u da zaduživanje bude jeftinije nego u većini drugih zemalja. Drugo, s obzirom na to da se trgovina ključnim resursima, poput nafte, obavlja u dolarima, potražnja za ovom valutom ostaje konstantno visoka.

Ovakva dominacija dolara daje SAD-u i geopolitičku prednost. Kroz sistem SWIFT-a i dolarske transakcije, SAD može lako uvesti sankcije državama koje smatra prijetnjom. Upravo iz tog razloga, zemlje BRICS-a vide dolar kao oružje, a ne samo kao sredstvo plaćanja.

Šta BRICS pokušava da postigne?

BRICS zemlje, posebno Kina i Rusija, već duže vrijeme pozivaju na dedolarizaciju globalne ekonomije. Njihov argument je da dolar previše centralizuje moć u rukama SAD-a i čini ostatak svijeta ranjivim na američku politiku. Primjera radi, sankcije Rusiji zbog sukoba u Ukrajini pokazale su kako zavisnost od dolara može ograničiti ekonomske mogućnosti jedne zemlje.

U junu 2023. godine, na samitu BRICS-a, razmatrana je ideja o uvođenju zajedničke valute za zemlje članice. Ova valuta, prema njihovim riječima, ne bi bila alternativa dolarima samo za njihovu međusobnu trgovinu već bi mogla postati globalno sredstvo plaćanja.

Američka reakcija: politika sile

SAD je jasno stavio do znanja da neće tolerisati ovakve poteze. Izjava o mogućnosti uvođenja 100% carina na robu iz BRICS zemalja i prijetnja gubitkom pristupa američkom tržištu pokazuje spremnost na upotrebu ekonomskih sankcija za očuvanje dolarske hegemonije.

Ova strategija, iako privremeno može biti efikasna, nosi značajne rizike. Prvo, ovakvi potezi mogu dodatno podstaći zemlje BRICS-a da ubrzaju svoje planove za dedolarizaciju. Drugo, insistiranje na dolaru kao jedinom sredstvu trgovine može udaljiti saveznike SAD-a, poput Evropske unije, koji bi mogli tražiti više nezavisnosti u ekonomskim odlukama.

Ima li BRICS realnu šansu?

Iako ideja o zajedničkoj BRICS valuti zvuči ambiciozno, njena implementacija nosi mnoge izazove. Zemlje BRICS-a su ekonomski i politički veoma različite. Kina, na primjer, ima daleko veću ekonomiju od ostalih članica, što bi moglo dovesti do neravnoteže u uticaju na zajedničku valutu. Takođe, pitanje povjerenja među članicama, kao i logističke poteškoće u implementaciji nove valute, predstavljaju značajne prepreke.

Međutim, sve više zemalja izvan BRICS-a, uključujući Saudijsku Arabiju i Iran, pokazuje interesovanje za pridruživanje ovom bloku. Ako bi BRICS proširio svoju bazu i uključio ključne globalne igrače, ideja o alternativnoj valuti mogla bi postati realnija.

Zaključak: borba za ekonomsku dominaciju

Sukob između BRICS-a i SAD-a oko dolara predstavlja mnogo više od ekonomskog pitanja. Ovo je bitka za globalnu dominaciju u 21. vijeku. SAD će svim silama braniti hegemoniju dolara, dok zemlje BRICS-a pokušavaju stvoriti multipolarni svijet u kojem bi više zemalja imalo ekonomski uticaj.

Uspjeh BRICS-a zavisiće od njihove sposobnosti da prevaziđu unutrašnje razlike i stvore održiv ekonomski model. S druge strane, SAD će morati da odluči hoće li se oslanjati na sankcije i carine ili će tražiti načine za reformu globalnog ekonomskog sistema koji bi odgovarao većem broju zemalja.

Jedno je sigurno: međunarodna trgovina i ekonomija se suočavaju s velikim promjenama, a dolarski poredak više nije nepovrediv.

Dali ova i ovakve izjave mogu da uticu i na kripto?

Apsolutno, ovakve izjave i stavovi mogu imati značajan uticaj na tržište kriptovaluta, posebno na način na koji globalna ekonomija i međunarodna trgovina funkcionišu. Evo kako i zašto:

1. Dedolarizacija i potražnja za alternativama

Ako zemlje BRICS-a i druge ekonomije nastave raditi na smanjenju zavisnosti od američkog dolara, to bi moglo ubrzati prihvatanje kriptovaluta kao neutralnog sredstva plaćanja. Kriptovalute, poput Bitcoina, koje nisu pod kontrolom nijedne države ili institucije, mogu postati atraktivne za zemlje koje traže alternativu dolaru. Takođe, stablecoini vezani za druge valute (npr. kineski juan) mogli bi dobiti na značaju u međunarodnim transakcijama.

2. Geopolitička nestabilnost podiže cijene kripta

Prijetnje, poput onih o carinama i ograničenju trgovine, često povećavaju nesigurnost na globalnom nivou. Kada tržišta osjete ovakvu nesigurnost, investitori traže “sigurna utočišta.” Tradicionalno, to su zlato i američki dolar, ali sve više investitora prelazi na Bitcoin kao digitalno zlato. To može dovesti do rasta cijena kriptovaluta, posebno u vremenima geopolitičkih tenzija.

3. Ubrzavanje blockchain razvoja u zemljama BRICS-a

Zemlje BRICS-a, suočene s ekonomskim pritiscima SAD-a, već rade na razvoju blockchain tehnologija i nacionalnih digitalnih valuta (CBDC). Kina je, na primjer, daleko ispred s razvojem digitalnog juana. Ovakav razvoj može ubrzati prihvatanje blockchain tehnologije širom svijeta i potencijalno otvoriti vrata širem korištenju kriptovaluta u međunarodnoj trgovini.

4. Pritisak na regulaciju kripta u SAD-u

SAD, kako bi zaštitio dolar, može dodatno pooštriti regulaciju kriptovaluta unutar svojih granica. Američke vlasti već pokazuju zabrinutost zbog stablecoina i decentralizovanih finansijskih sistema koji omogućavaju transakcije van tradicionalnih bankarskih tokova. Međutim, stroža regulacija u SAD-u mogla bi podstaći inovacije i aktivnosti u drugim dijelovima svijeta, posebno u BRICS zemljama i zemljama u razvoju.

5. Različiti uticaji na različite projekte

Ovakve izjave mogu različito uticati na pojedine kripto projekte:

• Bitcoin (BTC): Kao decentralizovana valuta i digitalno zlato, mogao bi postati još privlačniji u slučaju povećane geopolitičke i ekonomske nesigurnosti.

• Stablecoini: Ako zemlje BRICS-a traže alternativu dolaru, stablecoini vezani za druge valute (poput eura ili juana) mogli bi dobiti na značaju.

• Altcoini i DeFi projekti: Projekti koji omogućavaju decentralizovane transakcije bez posrednika mogli bi vidjeti povećano interesovanje, posebno u zemljama koje žele izbjeći dolarsku dominaciju.

6. Povećanje prihvatanja kripta kao globalnog rješenja

Ako se trgovinski konflikti eskaliraju, a zemlje počnu tražiti neutralne platforme za razmjenu vrijednosti, blockchain tehnologija i kriptovalute mogu se pozicionirati kao rješenje. Decentralizovani finansijski sistemi (DeFi) omogućavaju trgovinu bez posrednika i kontrole treće strane, što bi moglo postati veoma atraktivno u multipolarnom svijetu.

Zaključak

Izjave poput ove ne samo da reflektuju geopolitičke tenzije već i otkrivaju ranjivost globalnog ekonomskog sistema zasnovanog na jednoj dominantnoj valuti. Kriptovalute, s decentralizovanim karakterom i potencijalom da olakšaju globalnu trgovinu bez granica, mogu postati ključno sredstvo u svijetu u kojem se sve više dovodi u pitanje dominacija američkog dolara.

Sve ovo ukazuje da kripto ima potencijal da igra ključnu ulogu u budućoj ekonomiji, posebno ako BRICS i druge zemlje nastave tražiti načine da zaobiđu dolar.

Da li su blockchain i kripto rjesnje ovakvim problemima?

Blockchain i kriptovalute zaista mogu ponuditi rješenja za neke od problema koje izaziva dominacija američkog dolara i geopolitičke tenzije. Međutim, važno je razumjeti i njihove prednosti i izazove. Evo detaljnijeg pregleda kako blockchain i kripto mogu pomoći:

Prednosti blockchaina i kriptovaluta u ovakvim situacijama

1. Decentralizacija

• Rješenje problema: Blockchain nije pod kontrolom nijedne države ili centralizovane institucije. Ovo omogućava zemljama i korisnicima da izbjegnu zavisnost od američkog dolara i tradicionalnih finansijskih sistema.

• Praktična primjena: Bitcoin ili drugi decentralizovani tokeni mogu se koristiti za međunarodne transakcije bez posrednika, poput banaka ili državnih institucija.

2. Transparentnost i povjerenje

• Rješenje problema: Blockchain nudi potpunu transparentnost u transakcijama, što smanjuje rizik od korupcije i manipulacije. U međunarodnoj trgovini, ovo može povećati povjerenje među partnerima.

• Praktična primjena: Pametni ugovori (smart contracts) mogu automatski izvršavati uslove trgovinskih sporazuma, čime se uklanjaju posrednici i smanjuju troškovi.

3. Neutralnost

• Rješenje problema: Kriptovalute nisu vezane za politiku nijedne zemlje. Ovo ih čini neutralnim sredstvom razmjene koje nije podložno sankcijama ili političkim pritiscima.

• Praktična primjena: Stablecoini vezani za korpu različitih valuta (umjesto samo dolara) mogu biti rješenje za zemlje koje žele smanjiti rizik zavisnosti od jedne valute.

4. Smanjenje troškova transakcija

• Rješenje problema: Tradicionalni bankarski sistem često nameće visoke naknade za međunarodne transakcije i obračune. Blockchain omogućava jeftinije, brže i direktne transakcije.

• Praktična primjena: Projekti poput Ripplea (XRP) već nude infrastrukturu za brze i jeftine prekogranične transfere.

5. Otpornost na sankcije

• Rješenje problema: Blockchain omogućava zemljama pod sankcijama da nastave trgovati bez oslanjanja na SWIFT sistem ili tradicionalne banke.

• Praktična primjena: Iran i Rusija već istražuju korištenje kriptovaluta za zaobilaženje zapadnih sankcija.

Izazovi blockchaina i kriptovaluta u ovakvim situacijama

1. Regulacija

• Problem: Mnoge vlade, uključujući SAD, strogo kontrolišu ili ograničavaju upotrebu kriptovaluta. Ova regulacija može ograničiti njihovu globalnu upotrebu.

• Primjer: SAD bi mogao dodatno pooštriti regulaciju stablecoina i kripto tržišta kako bi zadržao dominaciju dolara.

2. Volatilnost

• Problem: Većina kriptovaluta, uključujući Bitcoin, ima visok nivo volatilnosti, što otežava njihovu upotrebu kao stabilnog sredstva razmjene.

• Rješenje: Stablecoini, poput USDT ili USDC, nude stabilnost, ali su još uvijek vezani za fiat valute.

3. Tehnološka i ekonomska infrastruktura

• Problem: Mnoge zemlje još uvijek nemaju dovoljno razvijenu blockchain infrastrukturu ili pristup internetu koji je neophodan za korištenje kriptovaluta.

• Primjer: Zemlje u razvoju često nemaju dovoljno tehnoloških resursa za implementaciju blockchain sistema na državnom nivou.

4. Povjerenje u novu tehnologiju

• Problem: Usvajanje blockchaina i kriptovaluta zahtijeva povjerenje, a mnoge države i organizacije još uvijek sumnjaju u njihovu sigurnost i praktičnost.

• Rješenje: Edukacija i pilot-projekti mogu pomoći u izgradnji povjerenja.

Kako blockchain i kripto mogu postati rješenje?

1. Razvoj CBDC-a (Central Bank Digital Currency)

Centralne banke mogu koristiti blockchain za kreiranje digitalnih verzija svojih valuta. Ovo omogućava brže, sigurnije i transparentnije transakcije, dok države zadržavaju kontrolu nad monetarnom politikom.

2. Regionalne valute na blockchainu

Zemlje BRICS-a i njihovi saveznici mogu razviti zajedničku digitalnu valutu temeljenu na blockchain tehnologiji, čime bi smanjili zavisnost od dolara.

3. Privatni blockchain sistemi za trgovinu

Multinacionalne kompanije i države mogu koristiti privatne blockchain mreže za sigurno i efikasno upravljanje međunarodnom trgovinom, bez uplitanja trećih strana.

4. Edukacija i usvajanje

Kao i svaka nova tehnologija, blockchain zahtijeva vrijeme i trud za implementaciju. Edukacija o prednostima i praktičnim primjenama može ubrzati usvajanje.

Zaključak

Blockchain i kriptovalute mogu biti ključni alat za rješavanje problema uzrokovanih dominacijom dolara i geopolitičkim tenzijama. Oni nude decentralizaciju, transparentnost, neutralnost i otpornost na sankcije. Međutim, da bi blockchain postao stvarno rješenje, potrebno je prevazići izazove vezane za regulaciju, volatilnost i infrastrukturu.

Ako zemlje poput BRICS-a, ali i globalna zajednica, uspiju implementirati blockchain tehnologije na odgovarajući način, mogli bismo svjedočiti transformaciji globalne ekonomije i otvaranju novih mogućnosti za nezavisnu trgovinu i finansijski suverenitet.

Dali svijet tezi ka rjesenju ili zaostravanju situacije na globalnom nivou?

Pitanje da li svijet teži rješenju ili zaoštravanju situacije na globalnom nivou nije samo retoričko, već odražava duboke dileme koje obilježavaju savremeni trenutak. Da bismo odgovorili na ovo pitanje, potrebno je sagledati niz faktora koji oblikuju današnji svijet: ekonomsku nejednakost, tehnološki napredak, geopolitičke tenzije i globalne ambicije velikih sila.

1. Globalni trendovi ka rješenju

Ekonomska multipolarnost

• Svijet se postepeno udaljava od unipolarnog poretka, gdje dominira jedna supersila (SAD), prema multipolarnom modelu u kojem ključne regionalne sile (poput Kine, Indije i EU) preuzimaju značajniju ulogu. Ova decentralizacija, iako izazovna, može dovesti do ravnoteže i smanjenja tenzija kroz saradnju i pregovore.

Tehnološki napredak

• Tehnologije poput blockchaina, umjetne inteligencije i obnovljivih izvora energije imaju potencijal da riješe mnoge globalne probleme, od klimatskih promjena do finansijske isključenosti. Blockchain, na primjer, omogućava transparentniju trgovinu i smanjuje zavisnost od posrednika, dok AI može poboljšati procese donošenja odluka.

Globalna saradnja

• Postoje pozitivni primjeri globalne saradnje, poput Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, koji pokazuje da svijet može raditi na zajedničkim ciljevima. Iako ne bez izazova, ovakvi sporazumi nude nadu da kolektivna akcija može prevazići razlike.

Porast regionalnih saveza

• Organizacije poput BRICS-a, ASEAN-a i Afričke unije promovišu regionalnu saradnju i ekonomski razvoj, čime jačaju stabilnost unutar svojih regiona i smanjuju zavisnost od globalnih tenzija.

2. Globalni trendovi ka zaoštravanju

Geopolitičke tenzije

• Rivalstvo između SAD-a i Kine, sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku, te rastuće ambicije zemalja poput Rusije, jasno pokazuju da mnoge države koriste politiku sile umjesto dijaloga. Ove tenzije često destabilizuju regije i utiču na globalne ekonomije.

Ekonomski protekcionizam

• Porast protekcionističkih politika, poput trgovinskih sankcija i carina, dodatno pogoršava međunarodne odnose. Zemlje sve češće koriste ekonomske mjere kao oružje, što smanjuje povjerenje i otežava saradnju.

Podjela u tehnološkom svijetu

• Umjesto univerzalne tehnološke saradnje, svjedočimo podjelama: Zapad razvija svoj digitalni ekosistem, dok Kina i Rusija grade paralelne strukture. Ova “tehnološka hladnoratovska trka” može pogoršati već postojeće podjele.

Klimatske promjene

• Iako postoje pokušaji rješavanja klimatskih problema, globalni napredak je spor. Razvijene zemlje često odbijaju preuzeti odgovornost za istorijske emisije, dok se zemlje u razvoju bore za ekonomsku stabilnost, što izaziva dodatne konflikte.

3. Šta prevladava – rješenja ili konflikti?

Trenutno se čini da se svijet nalazi na prekretnici. Postoji jasna volja kod određenih aktera da pronađu rješenja – bilo kroz tehnološke inovacije, regionalne sporazume ili globalne inicijative. Međutim, dominacija konflikata u mnogim oblastima ukazuje da smo daleko od univerzalnog konsenzusa.

Primjer BRICS-a protiv dolarske dominacije odražava upravo ovu ambivalenciju: zemlje žele rješenje (dedolarizaciju i veću ekonomsku suverenost), ali metode kojima to pokušavaju postići izazivaju tenzije sa Zapadom.

4. Ključna pitanja za budućnost

Da bismo odgovorili na osnovno pitanje, moramo razmotriti nekoliko ključnih faktora:

• Hoće li velike sile staviti globalne interese iznad nacionalnih ambicija? Ako velike ekonomije (SAD, Kina, EU) prepoznaju međusobnu zavisnost, to može smanjiti tenzije.

• Hoće li tehnologija postati most ili prepreka? Blockchain, umjetna inteligencija i digitalne valute mogu biti rješenja, ali samo ako se pravilno implementiraju.

• Da li će klimatske promjene prisiliti svijet na zajedničko djelovanje? Klimatska kriza je univerzalni problem koji zahtijeva globalna rješenja. Hoće li to biti prelomni trenutak za saradnju?

Zaključak

Odgovor na pitanje zavisi od nas samih – političara, naučnika, građana i institucija. Svijet se suočava s ozbiljnim izazovima, ali i s velikim prilikama. Ako zemlje prepoznaju međusobnu zavisnost i fokusiraju se na zajednička rješenja, postoji nada za stabilniju budućnost. Međutim, ako prioritet ostanu nacionalni interesi i politizacija problema, zaoštravanje situacije je neizbježno.

Svijet nije jednostavan crno-bijeli prostor – nalazi se u stalnom procesu balansiranja između konflikata i rješenja. Koji pravac će prevagnuti, zavisi od kolektivne mudrosti i spremnosti na saradnju.