Ekonomija nejednakosti

Najveća nepravda savremene ekonomije leži u činjenici da je moguće zarađivati – bez da se radi. Sigurno poznaješ sivu svakodnevicu u kojoj većina ljudi provodi život, vjerujući u bajku o jednakim šansama. Govori nam se: „Ako dovoljno radiš, uspjećeš.“ Ali da li je to stvarno tačno?

Zamisli scenu na aerodromu – one beskrajne redove ispred sigurnosne kontrole. Ljudi čekaju, gube vrijeme, znoje se, a onda pored njih munjevito prolaze oni sa zlatnim kartama – privilegovani. Ulaze u fast lane. Taj „brzi prolaz“ nije ograničen na aerodrome – on postoji svuda u društvu.

Fast lane je rezervisan za one koji su shvatili kako funkcioniše igra novca. Dok većina svakodnevno teško radi pokušavajući „pošteno“ da postane bogata, oni koji znaju pravila već su odavno u cilju. Kako je moguće da postoji ovakva podjela? Kako je moguće da 1% svjetske populacije posjeduje više od ostatka čovječanstva zajedno?

Pet korporacija vrijedi više od bruto domaćeg proizvoda mnogih država. Elon Musk ima preko 200 milijardi dolara – a prosječnom njemačkom radniku trebalo bi više od četiri miliona godina da zaradi isti iznos.

Da li je to sreća? Ili postoji neka formula ponašanja i razmišljanja koju većina ne zna?

U ovom članku neću ti pričati samo o tome ko su ti ljudi i odakle im novac – već ću ti pokazati kako je sve to moguće. Ako smo u prvom članku razotkrili pozadinu novčanog sistema, sada ulazimo u tamniji svijet – ekonomski sistem i ekstremne nejednakosti koje ga definišu.

Što sam više istraživao, sve se više činilo kao da ulazim u lavirint bez izlaza. Nailazio sam na lažne firme, na kompanije koje mijenjaju imena kako bi sakrile svoj pravi identitet, i otkrivao da ono što izgleda kao konkurencija – u stvari pripada istim vlasnicima. Sve je povezano. Sve je pod kontrolom nekolicine velikih igrača.

Hrana koju jedemo, odeća koju nosimo, mediji koje konzumiramo – sve to kontrolišu iste kompanije. Ekonomski sistem je kao ogromna paukova mreža u koju su upali milioni ljudi. Što dublje ulaziš – jasnije vidiš da iza svega stoji potreba za kontrolom i da nas čeka generacijski prenos bogatstva kakav svijet još nije vidio.

Danas se bogatstvo ne stiče radom. Bogatstvo se stiče investiranjem u pravo vrijeme na pravo mjesto. Pravila igre su se promijenila. Više nije važno koliko radiš – već koliko imaš kapitala i gdje ga usmjeravaš.

Ako ne znaš kako sistem funkcioniše – postaješ njegova žrtva. Ako znaš – možeš se kretati kroz njega i uzeti ono što ti pripada.

Znaš li odakle zaista dolazi većina privatnog bogatstva?

Postoje dva izvora:

– prvi su uštede koje ulažemo u akcije, nekretnine, obveznice…

– drugi, i najveći, jeste nasljedstvo – prenos bogatstva s koljena na koljeno.

Zahvaljujući rastu vrijednosti akcija, 1% najbogatijih sada posjeduje polovinu globalnog tržišta kapitala. Samo u Njemačkoj se 400 milijardi eura godišnje nasljeđuje – većinom bez poreza. I to je potpuno legalno.

U međuvremenu, obični građani i dalje slušaju bajke o „trudu“ i „jednakim šansama“. Dok se elita priprema da svoju moć preda narednoj generaciji – većina još ni pertle nije zavezala, a trka već traje.

Da li je to moralno? Nije.

Ali to je sistem u kojem živimo.

I zato je važno da razumiješ kako je sistem konstruisan, da znaš da ne radi u tvoju korist. Samo tada možeš postati efikasniji, pametniji i slobodniji.

Svaka tvoja pretpostavka o radu, uspjehu i ekonomiji – biće poljuljana. Jer nepravedna raspodjela bogatstva je kao vatra – što duže ignorišemo, to će nas više opeći.

Od malih nogu nas uče da živimo u jednoj od najbogatijih zemalja na svijetu – Austriji, Njemačkoj. Ali kad se ukloni sjaj fasade, iza nje se krije porazna realnost. Bogatstvo je koncentrisano. A sistem svakim danom cementira tu nejednakost.

Kako je došlo do toga?

Većina ogromnog privatnog bogatstva je nastala kroz vrijeme, kapital i nasljedstvo. Ako si 1978. investirao 1000 eura u DAX, danas bi imao 28.000 eura. Zato bogati postaju još bogatiji. Jer vrijeme + kapital = moć.

Njihovo bogatstvo raste – bez rada. A s bogatstvom raste i politička moć. Oni ne samo da bogatstvo zadržavaju – oni ga pravno i poreski optimizuju kako bi ostalo u porodici. I tako unedogled.

Cijeli sistem je dizajniran da transferiše vrijednost od onih koji ga ne razumiju ka onima koji ga razumiju. I ja želim da ti to naučiš.

Ipak, moraš znati: pravila igre su promijenjena. Ili ćeš naučiti da igraš, ili ćeš biti odigran.

Danas se bogatstvo ne stvara znojem – već strategijom, znanjem i kapitalom.

Zato zaboravi čekanje na državu da te spasi. Država nije Bog. Država su ljudi koje mi biramo – a većina njih nema pojma kako funkcioniše ekonomija. A i oni koji znaju – najčešće brinu o sopstvenom interesu, jer mandat traje nekoliko godina, ali računi koje ti plaćaš – traju doživotno.

Ovo je vrijeme promjene. Vrijeme u kojem moraš birati – da li ćeš učiti, razumjeti i djelovati, ili ćeš ostati naivna statistika unutar sistema koji nikada nije bio dizajniran za tebe.

Vrijeme je da izađeš iz reda. Vrijeme je da pronađeš svoj fast lane.

Naslov: Iza kulisa moći – kako BlackRock i finansijska elita upravljaju svijetom

I upravo to nas je dovelo do mjesta na kojem se danas nalazimo. Iako se na prvi pogled čini da političari – naši tzv. „narodni predstavnici“ – donose ključne odluke, istina je daleko od toga. Kada zagrebemo ispod površine, postaje očigledno da su i oni samo pijuni u rukama finansijske elite. Oni ne povlače konce – oni su taoci sistema koji služi ne narodu, već kapitalu.

Ko su, dakle, stvarni igrači iz sjene?

Odgovor nije jednostavan. Radi se o ogromnom, složenom i duboko ukorijenjenom sistemu – jednom od najkompleksnijih mozaika u savremenoj ljudskoj istoriji. Što sam više istraživao, to mi je postajalo jasnije: sve što vidimo je samo vrh ledenog brijega.

Da bih shvatio sistem u kojem živimo, morao sam da posložim sve njegove dijelove. Krenuo sam od temelja, od baze piramide, ali sam se neprestano vraćao u istu slijepu ulicu. Tek kada sam počeo da pratim trag novca, stvari su počele da dobijaju smisao.

Ono što svakodnevno konzumiramo – hranu, odjeću, tehnologiju, informacije – nije rezultat naše slobodne volje, već rezultat direktnog uticaja nekoliko megakorporacija. Nije slučajno da su određeni proizvodi dominantno prisutni u supermarketima, dok se drugi jedva primijete. Ta “raznovrsnost” koju vidimo – to je iluzija konkurencije.

U stvarnosti, većina brendova pripada istim multinacionalnim konglomeratima.

Industrija hrane? Deset najvećih proizvođača kontroliše gotovo svu hranu koju svakodnevno konzumiramo.

Moda, piće, kozmetika, lijekovi, mediji? Isto. Sve je vlasništvo istih korporativnih struktura.

I sve te korporacije imaju jednog ili dva zajednička vlasnika: BlackRocki Vanguard.

BlackRock upravlja s više od 10 biliona dolara. Da je država, bio bi četvrta najbogatija nacija na planeti. Njegov portfelj obuhvata gotovo sve: od prehrambene industrije do ratne industrije, od turizma do tehnologije.

Planiraš odmor? Pretražuješ hotele preko Booking.com, Expedia, Airbnb? Sve to – BlackRock.

Letiš avionom? Velika je vjerovatnoća da je avio-kompanija pod njihovim nadzorom.

Ako nije, opet si u njihovim rukama – jer su najveći investitori u Boeing i Airbus.

Gledaš Netflix? Produkcijska kuća koja pravi film vjerovatno je pod kontrolom BlackRock-a.

Pišeš recenziju na TripAdvisoru? Pogađaš – i to je u njihovoj mreži.

I da, čak i ako odlučiš da bojkotuješ ove kompanije – koristiš kreditnu karticu?

Bankarski sistem – BlackRock.

Zdravstvo, infrastruktura, automobili, softver, komunikacije, finansije – u svakom većem javnom preduzeću ili privatnom gigantu BlackRock i/ili Vanguard imaju udio. A i ako nemaju direktno – tu su kružna vlasništva: sedam najvećih fondova međusobno posjeduju akcije i time dijele moć i uticaj.

BlackRock je vrh globalne piramide.

Njegova najveća prednost nije samo novac – već informacije.

Koristeći sistem Aladin – najveći svjetski finansijski algoritam i analitičku platformu – BlackRock ima pristup svim mogućim podacima: od bankovnih računa do tvojih ličnih preferencija.

Dok se ljudi brinu o tome šta Facebook zna o njima – BlackRock zna sve.

U jeku protesta za prava crnaca 2020. godine, BlackRock je izašao sa saopštenjem: “Svi biznisi treba da služe društvenom dobru.”Predstavili su ESG rejting sistem – mjerenje ekološke i društvene odgovornosti kompanija.

Danas je ESG tržište vrijedno više biliona dolara. I na papiru – ideja je odlična. Ali stvarnost? Drugačija.

Kompanije su počele da se pretvaraju – da su održive, raznolike i odgovorne – dok zapravo praktikuju greenwashing i nastavak ekonomske eksploatacije kao i prije.

A BlackRock?

– I dalje najveći investitor u fosilna goriva

– I dalje ima odnose sa režimima koji krše ljudska prava

– I dalje zarađuje milijarde na oružju, dok javno osuđuje nasilje

Slično i Vanguard. Propovijedaju jedno, investiraju u suprotno.

Oni govore o borbi protiv klimatskih promjena, a investiraju u kompanije koje ih pogoršavaju.

Govore o pravdi, a finansiraju rat.

Govore o društvenoj jednakosti, a gomilaju moć u rukama najbogatijih.

A ko plaća ceh?

Mi.

Ti.

Tvoja djeca.

Cijeli sistem je strukturiran tako da prenosi bogatstvo i kontrolu od neukih ka upućenima.

Od naroda ka strukturama moći.

Od rada ka kapitalu.

I zato je ključno da razumiješ:

Ovo nije više igra.

Ovo je globalni šah, gdje figura imaš sve manje, a protivnik sve više.

Ali kad znaš ko povlači poteze – možeš naučiti kako da igra ide u tvoju korist.

Ne radi se o teoriji zavjere. Radi se o stvarnosti.

I vrijeme je da je pogledaš pravo u oči.

Naslov: BlackRock – Tiha imperija koja vlada svijetom

Pogodio si. Radi se o BlackRock-u. Ova investiciona kompanija posjeduje 16% udjela u Sturm Ruger, 17% u Vista Outdoor, i značajan procenat u mnogim drugim proizvođačima oružja. Ali to je samo početak. Godinama ulažu i u najpoznatije ruske kompanije. Samo preko britanskih penzionih fondova koje kontroliše, BlackRock je usmjerio više od 630 milijardi dolara u Rusiju.

BlackRock i s njim povezani fondovi poput Vanguard-a su najveći investitori u pet globalnih IT giganata: Apple, Google, Microsoft, Facebook i Amazon. Dakle, iako nam se čini da Google i Apple „posjeduju internet“, oni sami pripadaju nekome – i to upravo ovim fondovima.

Ova koncentracija vlasništva uništava konkurenciju.

Pogledaj avio-industriju – BlackRock i Vanguard su među pet najvećih akcionara u tri najveće aviokompanije. Rezultat? Nema prave konkurencije, cijene ne padaju – jer ih kontroliše isti kapital.

Upravljanje tolikim vlasništvom znači i upravljanje tržištem, cijenamai političkim odlukama. Čak je i John Bogle, osnivač Vanguard-a, priznao: ova vrsta koncentracije moći je opasna za društvo.

BlackRock nije prisutan samo na berzi – aktivno ulaže u privatne firme koje još nisu izašle na berzu. Zašto? Zato što time dobija ekskluzivni pristup – mogućnost da diktira uslove i pravce razvoja firmi prije nego što iko drugi može da ulaže. To je moć koju obični investitori nikad neće imati.

Takav pristup omogućava im da učestvuju u radu centralnih banaka i finansijskih institucija širom svijeta.

Zamisli – BlackRock sjedi za istim stolom s donosiocima odluka u ECB-u, FED-u, MMF-u… I zna unaprijed kada dolazi kriza, kada se mijenjaju kamatne stope, kada će izbiti rat ili pad na berzi.

BlackRock je upravljao i privatnim portfeljem predsjednika američke centralne banke i pomogao mu da za godinu dana udvostruči bogatstvo sa 11 na 25 miliona dolara.

Znaš šta to znači?

Ko kontroliše političarov novčanik – kontroliše njegove odluke.

Jer svi imaju cijenu.

I dok parlamentarac zarađuje 150.000 eura godišnje, ponuda od 500.000 je više nego primamljiva – pogotovo kad ne mora ni da se vidi. Sve se da zamaskirati – kroz konsultantske ugovore, fondacije, honorare…

I kad zavirimo političarima u džepove, otkrivamo najunosniju industriju svih vremena – rat.

Zamisli: Rusija uništava ukrajinska skladišta žita. Cijena žita skače. Fond menadžer u BlackRock-u već ima upute – kupuje zalihe, pola sata kasnije prodaje – milioni su već zarađeni.

Rat je dobar za biznis.

Jer što veća šteta – to veći potencijal za obnovu.

U junu 2023. BlackRock je zajedno s ukrajinskom vladom osnovao fond za obnovu. Iako su rekli da će to raditi „besplatno“, jasno je šta je prava korist: pozicioniranje da prvi dobiju informacije i pristup najunosnijim ugovorima za obnovu. Ako SAD nastavi da „pumpa“ novac u Ukrajinu – ko će ga raspoređivati? Pogodi.

BlackRock ulaže u ratne profitere: Lockheed Martin, Raytheon, Northrop Grumman, General Dynamics, Boeing… Ako znaš kad će oružje eksplodirati i ko će ga proizvoditi – to postaje profitna strategija, ne tragedija.

I sve se to ponavlja u krug.

Rat → uništenje → investicija → rekonstrukcija → profit → novi rat.

Šokantno? Da.

Ali još šokantnije je to što se o svemu ovome ništa ne piše u medijima.

Zašto?

Zato što BlackRock posjeduje 90% globalnih medija.

Ako ne znaš za njih – to je jer oni to tako žele. Kontrolišu informacije, narative, percepciju. A u vremenu kada je informacija moć – kontrola narativa je važnija od kontrole zlata ili nafte.

Ovo nije teorija zavjere.

Ovo je rezultat globalnog sistema koji ne traži pravdu, već maksimizaciju profita.

U tom sistemu, rat nije tragedija. On je biznis model.

Iza svega stoji čovjek kojeg gotovo niko ne poznaje: Lawrence “Larry” Fink – osnivač i šef BlackRock-a.

Rođen 1952. u Los Anđelesu, sin profesora i vlasnika radnje s cipelama. Studirao političke nauke, specijalizirao nekretnine. Danas – vladar Wall Streeta i najmoćniji čovjek kojeg niko ne zna.

Radi od 5 ujutru do kasne večeri, putuje od Njujorka do Davosa, St. Petersburga, sastaje se s predsjednicima, guvernerima centralnih banaka, i, naravno – odlučuje o tokovima kapitala cijelih nacija.

On ne mora da postavlja predsjednike. Dovoljno je da ih finansira.

I zato zapamti:

Ne vladaju oni koji donose zakone. Vladaju oni koji drže novčanike onih koji donose zakone.

A BlackRock – drži skoro sve novčanike u rukama.

Naslov: Larry Fink – JP Morgan 21. vijeka ili samo dio još veće mreže moći?

On je J.P. Morgan našeg doba – čovjek koji koristi svoju ogromnu moć, stečenu kroz kontrolu nad ETF fondovima, da utiče na tokove svjetske ekonomije. Bez sumnje, Larry Fink upravlja nezamislivim iznosima kapitala i ima ogroman uticaj na sve ključne finansijske tokove savremenog svijeta.

Ali ključno pitanje ostaje:

Šta njega zapravo pokreće?

Da li je motivisan željom za većim dividendama? Da li ga brojevi fasciniraju? Ili ga pokreće – kao što mnogi sumnjaju – gola glad za moći?

To niko sa sigurnošću ne zna.

Ono što se zna jeste da je stvorio najmoćniju finansijsku strukturu na planeti.

U finansijskom svijetu, on je legenda. Njegova sposobnost da utiče na tržišta i političke tokove nema presedana.

Ali što sam dublje ulazio u analizu Larryja Finka i BlackRock-a, sve više sam osjećao da nešto ne štima.

Kao da se pojedini dijelovi slagalice ne uklapaju.

Moja istraživanja su me odvela dalje – do otkrića da čak i BlackRock, uprkos svojoj dominaciji, nije sam vrh.

On je samo jedan segment daleko veće i složenije mreže moći.

Mreže u kojoj različiti akteri iz pozadine koordinisano djeluju, stvarajući sistem koji funkcioniše izvan očiju javnosti.

BlackRock je, dakle, samo vrh ledenog brijega.

Iza njega stoje još veće sile – sile koje kontrolišu gotovo sve tokove novca, resursa i informacija.

Kada jednom podigneš zavjesu i pogledaš iza kulisa, shvatiš da je svijet koji su za nas dizajnirali – nepravedan, disbalansiran i usmjeren protiv budućih generacija. Sve je osmišljeno tako da koristi ide malom broju superbogatih igrača, dok se ostatak čovječanstva gura u iluziju izbora, „slobode tržišta“ i demokratije.

U narednih 5 do 10 godina, suočićemo se s pravim licima moći. Bićemo pregaženi ako ne razumijemo ko zaista drži konce.

Ali, iako ne možemo zaustaviti ovu silu – možemo naučiti kako se zaštititi, pa čak i iskoristiti lekcije koje dolaze.

Zato ti kažem:

Prvo moraš razumjeti. Onda možeš djelovati.

U narednom članku, vodiću te još dublje – u mračne prolaze globalne moći.

Otkrivamo ko zaista stoji iza kulisa, ko kontroliše vlade, tržišta, narative i – tvoju budućnost.

Pripremi se za putovanje koje će dovesti u pitanje sve što si do sada vjerovao.

Ovo nije teorija zavjere.

Ovo su činjenice.

Ovo je sistem.

Ovo je tvoj poziv na buđenje.

I zapamti: