Nekada platforma za slobodnu razmjenu ideja, Facebook se danas često optužuje za strogu cenzuru i manipulaciju informacijama, stavljajući korisnike pod strog nadzor i kontrolu. Ovo nije samo pitanje poslovne politike jedne kompanije, već širi problem koji se tiče globalne slobode govora.

Kako je Facebook postao oruđe moći?

Facebook, koji je krenuo kao skromna društvena mreža za povezivanje ljudi, danas je gigant s neviđenom moći nad informacijama. Sa milijardama korisnika širom svijeta, ova platforma određuje šta je „prihvatljivo“ objavljivati, a šta nije. Iza složenih algoritama i moderacijskih pravila, krije se sistem koji sve više favorizuje interese moćnih korporacija, političkih elita i vlada, dok istovremeno guši glasove pojedinaca i manjinskih grupa.

Facebook koristi tzv. fact-checkere, treće strane koje provjeravaju tačnost sadržaja. Iako ova ideja na prvi pogled djeluje korisno, stvarnost je mnogo kompleksnija. Fact-checkeri često rade u korist moćnih interesa, a njihova procjena šta je „istina“ nerijetko zavisi od političkog konteksta. Na taj način, platforma omogućava manipulaciju informacijama pod maskom borbe protiv dezinformacija.

Primjeri cenzure na Facebooku

1. Politički sadržaj

Korisnici koji objavljuju kritike prema određenim političkim režimima ili vladama često bivaju cenzurisani. Na primjer, kritike upućene prema velikim silama poput SAD-a, EU-a ili Kine često završavaju brisanjem sadržaja ili blokiranjem naloga, dok propaganda tih istih moćnika neometano cirkuliše.

2. Zdravstvene informacije

Tokom pandemije COVID-19, Facebook je uklanjao sadržaje koji su odstupali od službene narative Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Mnogi stručnjaci, uključujući doktore i naučnike, ostali su bez platforme za izražavanje mišljenja koja su bila u suprotnosti s dominantnim narativom, čak i kada su se kasnije ispostavila kao tačna.

3. Rat i geopolitika

Sadržaji koji kritikuju vojne intervencije velikih sila često su metom cenzure. Facebook je poznat po tome da blokira objave koje govore o zločinima počinjenim u određenim konfliktima, ukoliko se te objave kose s interesima moćnih država koje te konflikte podržavaju.

Zašto Facebook ovo radi?

Cenzura na Facebooku ne dolazi samo iz unutrašnje politike kompanije. Pritisci vlada, korporacija i raznih interesnih grupa ključni su faktori koji oblikuju ovu platformu. Facebook često sarađuje s vlastima, čak i u autoritarnim režimima, kako bi osigurao svoju prisutnost na tržištima, pri čemu sloboda govora pada u drugi plan. Osim toga, platforma je ovisna o prihodima od oglašavanja, što znači da će učiniti sve kako bi zadovoljila velike oglašivače i političke saveznike.

Posljedice cenzure na društvo

1. Gušenje slobodne misli

Cenzura stvara jednosmjerni tok informacija, gdje suprotna mišljenja postaju nevidljiva. Ovo vodi ka uniformnosti mišljenja, što je suprotno osnovnim principima demokratskog društva.

2. Manipulacija javnim mnijenjem

Kontrola informacija omogućava moćnicima da oblikuju javno mnijenje prema svojim interesima. Kada Facebook odlučuje šta korisnici mogu vidjeti, on ujedno odlučuje i šta korisnici mogu misliti.

3. Strah od izražavanja

Korisnici postaju sve oprezniji u izražavanju svojih stavova, bojeći se da ne budu sankcionisani. Ovo guši kreativnost, inovaciju i kritičko razmišljanje.

Postoji li rješenje?

Rješavanje ovog problema zahtijeva kolektivnu akciju i svjesnost o prirodi društvenih mreža. Evo nekoliko prijedloga:

1. Decentralizovane platforme

Prelazak na decentralizovane mreže, gdje niko nema apsolutnu moć nad sadržajem, mogao bi biti odgovor na problem cenzure. Blockchain tehnologija nudi rješenja poput platformi koje ne mogu biti kontrolisane od strane centralnih autoriteta.

2. Regulacija društvenih mreža

Vlade i međunarodne organizacije trebale bi uvesti regulative koje osiguravaju transparentnost i odgovornost društvenih mreža, ali bez ugrožavanja slobode govora.

3. Edukacija korisnika

Korisnici moraju biti svjesni kako algoritmi funkcionišu i kako se njihove informacije koriste. Samo informisani pojedinci mogu se boriti za svoja prava na digitalnim platformama.

Zaključak

Sloboda govora pod čizmom moćnika nije samo problem Facebooka – to je šira pojava koja prijeti osnovnim ljudskim pravima i slobodama. Facebookova cenzura pokazuje koliko su krhki naši demokratski principi u digitalnom dobu. Borba za slobodu govora mora uključivati sve nas – od običnih korisnika do institucija, jer u suprotnom riskiramo gubitak prava koja smo stoljećima gradili.