Ukidanje FIAT standarda 1971. godine
Priča o Bitcoinu počinje daleko prije nego što je prvi blok, poznat kao “Genesis Block”, miniran 2009. godine. Ključni trenutak za razumijevanje pozadine nastanka Bitcoina je odluka predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Richarda Nixona 1971. godine da ukine direktnu vezu između američkog dolara i zlata. Ovaj potez, poznat kao “Nixonov šok”, završio je period Bretton Woods sistema i prekinuo ono što je do tada bio standard zlatne podloge za valute. Time je stvoren prostor za inflaciju, jer su valute postale zasnovane na povjerenju u vlade, a ne na stvarnoj imovini kao što je zlato.
Od 1971. godine, globalni monetarni sistem počeo se oslanjati isključivo na povjerenje u fiat valute, što znači da je vrijednost novca bila samo onoliko jaka koliko i povjerenje u vladu koja ga izdaje. Taj period inflacije i neizvjesnosti kod mnogih ljudi pokrenuo je razmišljanja o novom, boljem i sigurnijem monetarnom sistemu.
Početak razvoja digitalnog novca 1974. godine
Nakon ukidanja FIAT standarda, ekonomisti i tehno-vizionari počeli su istraživati nove mogućnosti za stvaranje alternativnih valuta. Jedan od prvih velikih koraka u pravcu digitalnog novca dogodio se 1974. godine, kada je izumljena tehnologija za distribuirane mreže, odnosno mreže u kojima bi korisnici mogli međusobno komunicirati i razmjenjivati podatke bez centralnog autoriteta. To je postavilo temelje za ono što će kasnije postati digitalni novac i kriptovalute.
Tokom 1980-ih i 1990-ih, nekoliko pionira kriptografije počelo je raditi na idejama za stvaranje decentraliziranih valuta. Jedan od ključnih koraka u tom pravcu bio je razvoj “blind signature” tehnologije koju je osmislio David Chaum, pionir digitalne privatnosti i kriptografije. Ova tehnologija omogućila je korisnicima da obavljaju anonimne transakcije na internetu, postavljajući temelje za buduće digitalne valute.
Nick Szabo i Bit Gold 1998. godine
Jedan od najvažnijih pionira u ovom periodu bio je Nick Szabo, računalni naučnik, kriptograf i pravnik koji je 1998. godine osmislio koncept nazvan Bit Gold. Bit Gold je bio prvi ozbiljan pokušaj stvaranja decentraliziranog digitalnog novca, zasnovanog na kriptografski sigurnim zapisima transakcija, bez potrebe za posrednicima ili centralnim autoritetom.
Szabo je shvatio problem inflacije i centralizacije u postojećem monetarnom sistemu, pa je stvorio sistem u kojem bi se rješavanjem složenih matematičkih problema proizvodile jedinice digitalnog zlata, odnosno Bit Gold-a. Iako Bit Gold nikada nije postao stvarnost u obliku funkcionalne valute, ovaj koncept je izravno utjecao na razvoj Bitcoina.
Registracija Ripple.com domena 1998. godine
U isto vrijeme kada je Nick Szabo radio na Bit Goldu, još jedan značajan događaj odvijao se iza kulisa. Godine 1998, domena Ripple.com je registrovana. Ripple je platforma koja je također tražila rješenja za brže i jeftinije transakcije u globalnom finansijskom sistemu, ali za razliku od Bitcoina i Bit Gold-a, Ripple se oslanjao na nešto centraliziraniji pristup. Ripple je stvoren s ciljem olakšavanja transfera između različitih fiat valuta, ali sama činjenica da je ovaj projekt počeo raditi tako rano pokazuje da je ideja o digitalnom novcu bila prisutna među mnogim vizionarima.
Satoshi Nakamoto i stvaranje Bitcoina
Iako su projekti poput Bit Gold-a i Ripple-a postavili temelj za digitalne valute, prava revolucija dogodila se 2008. godine kada je osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto objavila bijelu knjigu pod nazivom “Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System”. U toj knjizi, Satoshi je predstavio viziju novog sistema digitalnog novca koji bi omogućio sigurne, decentralizirane transakcije između korisnika bez potrebe za povjerenjem u treću stranu, poput banaka.
Bitcoin je zasnovan na nekoliko ključnih inovacija:
1. Blockchain tehnologija: Transparentna, distribuirana knjiga zapisa koja bilježi sve transakcije.
2. Proof-of-Work mehanizam: Sistem u kojem učesnici (rudari) rješavaju složene kriptografske probleme kako bi dodali nove blokove transakcija u blockchain i zaradili Bitcoin kao nagradu.
3. Ograničena ponuda: Maksimalni broj Bitcoina koji može biti stvoren je ograničen na 21 milion, čime se sprečava inflacija.
Prvi blok Bitcoina, poznat kao Genesis Block, rudaren je 3. januara 2009. godine, čime je zvanično započela Bitcoin mreža. U početku je Bitcoin bio eksperiment među entuzijastima i kriptografima, ali ubrzo je stekao širu pažnju.
Misterija Satoshija Nakamota
Jedna od najvećih misterija u svijetu kriptovaluta ostaje identitet Satoshija Nakamota. Iako postoje brojne teorije i spekulacije o tome ko stoji iza tog pseudonima, do danas nije potvrđeno ko je ta osoba ili grupa. Neki smatraju da je Nick Szabo, zbog njegovog rada na Bit Gold-u, zapravo Satoshi, ali Szabo je to više puta negirao. Drugi sugeriraju da bi Satoshi mogao biti tim ljudi, jer je razvoj takvog kompleksnog sistema zahtijevao raznolike vještine. Postoji čak i teorija da je Satoshi Nakamoto mogao biti saradnik vlade, s obzirom na razmjere promjene koju je Bitcoin donio globalnoj ekonomiji.
Od nastanka do današnjih dana
Od skromnih početaka 2009. godine, Bitcoin je prošao kroz faze rasta, volatilnosti i globalne pažnje. 2017. godine Bitcoin je doživio svoj prvi veliki procvat, kada je cijena po jedinici dostigla gotovo 20.000 dolara, a zatim naglo pala. Slični skokovi i padovi su se dešavali i u godinama koje su slijedile, ali ono što je postalo jasno jeste da Bitcoin nije samo prolazni trend – postao je temelj novog, decentraliziranog finansijskog sistema.
Danas, Bitcoin se koristi kao sredstvo štednje, ali i kao oblik “digitalnog zlata”, s obzirom na njegovu ograničenu ponudu i otpornost na inflaciju. Njegova decentralizirana priroda omogućava korisnicima širom svijeta da šalju i primaju novac bez oslanjanja na banke ili druge posrednike, čime se pruža finansijska sloboda i privatnost.
Misterija ko je zapravo Satoshi Nakamoto možda nikada neće biti riješena, ali je njegov (ili njihov) uticaj na svijet neosporan. Bitcoin je započeo novu eru u finansijama, a kriptovalute i blockchain tehnologija i dalje mijenjaju način na koji razmišljamo o novcu, transakcijama i slobodi na internetu.
