Priča o Fort Noxu i američkim zlatnim rezervama samo je jedan segment ove veće slike – države koja se oslanja na dužnički sistem, štampanje novca i manipulaciju globalnim finansijama kako bi održala svoju hegemoniju. Međutim, sada dolazimo do trenutka kada Amerika ne samo da nema zlata u Fort Noxu, nego izgleda da više nema ni novca.

Fort Nox: Najveća tajna američkih finansija

Fort Nox se tradicionalno smatra najvećim trezorom zlata na svijetu, ali postoji ozbiljna sumnja da u njemu zlata više nema – ili da ga ima daleko manje nego što se tvrdi. Posljednja zvanična revizija američkih zlatnih rezervi obavljena je 1953. godine, a od tada vlada SAD-a izbjegava svaki ozbiljan uvid u stanje trezora. Zašto? Zato što bi transparentnost mogla da razotkrije ono što mnogi već dugo sumnjaju – da zlata ili nema, ili da je odavno zalog za dugove koje Amerika više ne može da servisira.

Zvanično, SAD tvrdi da posjeduje oko 8.133 tone zlata, što bi trebalo da je najveća količina bilo koje države na svijetu. Međutim, postoji mnogo razloga da se posumnja u tačnost tih podataka. Godinama su ekonomisti i istraživači pokušavali da dobiju dozvolu za reviziju, ali su uvijek dobijali isti odgovor – bez komentara. Kada se nečemu ne može pristupiti ni pod kakvim uslovima, to obično znači da postoji nešto što ne smije biti otkriveno.

Da li je zlato u Fort Noxu prodato ili založeno?

Postoje teorije da je američko zlato u proteklim decenijama ili prodato, ili založeno drugim državama i bankama kako bi se održala iluzija finansijske stabilnosti dolara. Neki izvori ukazuju da je zlato zamijenjeno tungstenom premazanim zlatom, jer bi bilo preskupo i previše riskantno da se u potpunosti ukloni iz trezora. Drugi spekulišu da su ogromne količine zlata prebačene u London i Švajcarsku radi pokrića za privatne ugovore.

Njemačka je 2013. godine pokušala da povrati 674 tone svog zlata iz Federalnih rezervi SAD-a. Međutim, umjesto da im zlato odmah bude vraćeno, rečeno im je da će proces trajati čak sedam godina. Zašto toliko dugo? Jedini logičan odgovor je da zlato nije bilo dostupno, jer je već korišćeno na drugi način – bilo kroz trgovinske ugovore ili kao zalog za dugove koje Amerika nije mogla da vrati.

Dolar bez pokrića: Štampanje novca do iznemoglosti

Ako Amerika nema zlata u Fort Noxu, šta onda podržava američki dolar? Odgovor je jednostavan – ništa osim vjere u sistem i moć vojne sile. Poslije ukidanja zlatnog standarda 1971. godine, dolar je postao valuta zasnovana isključivo na povjerenju, a njegova vrijednost zavisi isključivo od sposobnosti SAD-a da kontroliše globalna tržišta.

Međutim, ta kontrola je sve slabija. Inflacija u SAD-u je posljednjih godina eksplodirala, državni dug premašio je 34 biliona dolara, a fiskalni deficit postaje neodrživ. Federalne rezerve nemaju više mogućnost da smanje inflaciju bez izazivanja ekonomske recesije, dok se istovremeno zaduženje neprekidno povećava.

Štampanje novca je jedino rješenje koje su američke vlasti koristile kako bi održale status quo, ali sada je jasno da je i to dovedeno do kraja. Dug je prevelik, kamate su previsoke, a ekonomija je na ivici pucanja. Amerika više ne može da prikriva svoje finansijske probleme štampanjem dolara, jer ga sve manje država želi koristiti u međunarodnoj trgovini.

De-dolarizacija: Svijet više ne vjeruje Americi

Zemlje poput Kine, Rusije, Indije, Brazila i drugih članica BRICS-aubrzano se oslobađaju zavisnosti od dolara. Trgovina naftom, gasom i drugim sirovinama sve više prelazi na alternativne valute, a zlato ponovo postaje ključni faktor u finansijama. Kina i Rusija godinama agresivno kupuju zlato, dok istovremeno smanjuju izloženost prema američkim državnim obveznicama.

Nedavno su Saudijska Arabija i druge zemlje Bliskog Istoka počele da trguju naftom u kineskim juanima, čime je petrodolar sistem doveden u pitanje. Kada dolar izgubi status globalne rezervne valute, američka ekonomija će doživjeti kolaps kakav svijet do sada nije vidio.

Amerika više nema ni novca ni zlata: Šta slijedi?

Kombinacija nedostatka zlata, nekontrolisanog duga i slabljenja dolara vodi Ameriku ka ekonomskoj katastrofi. Federalne rezerve se nalaze u zamci – ako nastave da povećavaju kamatne stope, izazvaće bankarske krize i pad tržišta; ako ponovo krenu sa štampanjem novca, inflacija će postati neizdrživa.

Već sada vidimo znakove raspada sistema:

• Rast socijalne nestabilnosti: Inflacija i ekonomski problemi izazivaju sve veće podjele u društvu.

• Kolaps bankarskog sektora: Američke banke se suočavaju sa krizom likvidnosti.

• Pad povjerenja u dolar: Sve manje zemalja želi da ga koristi za trgovinu.

• Rast popularnosti zlata i Bitcoina: Ljudi i investitori traže sigurnije alternative.

Amerika se nalazi na ivici ponora, a pitanje je da li će uspjeti da izbjegne potpuni ekonomski kolaps. Jedno je sigurno – Fort Nox više nije simbol moći, a dolar više nije nepobjediv. Vrijeme lažnog bogatstva je prošlo, a stvarna vrijednost ponovo dolazi do izražaja.