Neki motivi u životu i djelima ne dolaze sa naslovnicom. Oni se pojavljuju tiho, ali snažno. Jedan od takvih je Abraham Lincoln – možda ga niste primijetili, ali on je u pozadini svake velike priče, jer simbolizira ono što je i danas najvažnije: liderstvo. Ne pozicija. Ne funkcija. Već liderstvo – ono pravo.
John Maxwell, mentor mnogih svjetskih lidera, jednom je rekao:
„Sve uspjeva i propada na liderstvu.“
Nema jasnije rečenice koja bi mogla objasniti propast jedne kompanije, jednog društva, jednog naroda.
Liderstvo nije funkcija – to je uticaj
Ljudi često miješaju funkciju sa liderstvom. Kažu: „On je direktor, on je lider.“ Ali lider se ne postaje potpisom na ugovoru. Lider se postaje uticajem na ljude.
Maxwell definiše pet razina liderstva, koje ne treba učiti napamet – treba ih osjetiti i razumjeti:
1. Legalitet – imenovan si na poziciju. Imaš pečat. Funkciju. Autoritet samo na papiru.
2. Legitimitet – ljudi ti daju dopuštenje da ih vodiš. Ne pružaju otpor. Počinju da te prate.
3. Autoritet – dolazi znanjem i ispravnim odlukama u krizama. Ljudi te slušaju jer znaš.
4. Poštovanje – prate te ne zbog moći, nego zbog onoga što jesi.
5. Ljubav – slijede te i kad im ništa ne možeš dati. Jer im daješ viziju. Inspiraciju. Povjerenje.
Većina današnjih “lidera”, kad bi im oduzeli moć da zapošljavaju, otpuštaju i daju platu – ostali bi bez ijednog sljedbenika. Jer nisu lideri – nego upravnici sistema interesa.
Konkurencija pameti ili ravnoteža gluposti?
Filozofi ekonomske misli često kažu da svijet počiva na dvije stvari:
konkurenciji pameti ili ravnoteži gluposti.
Pametan lider zna da ne zna sve. I zato bira pametnije od sebe. Ne boji se da ga neko zasjeni. On stvara sinergiju pameti – i upravo zato raste i on, i tim, i organizacija, i država.
Glup lider? Bira još većeg glupaka, jer ga je lakše kontrolisati. Zato i gledamo kako se državne institucije, firme i čak porodice urušavaju pod težinom uhljebljavanja podobnih, a nesposobnih.
Machiavelli je to znao davno. Rekao je:
„Najlakši način da procijeniš pamet jednog vladara je da pogledaš ljude kojima se okružuje.“
Današnji lideri? Okruženi poslušnicima, ne stručnjacima. Zato ne rastu. I zato propadaju.
Kad te ljudi slijede zbog ideje – tad si lider
Pravi lider je onaj kome ostanu ljudi i kad mu oduzmeš sve alate moći. Kad više nema platu da im poveća, poziciju da im da, funkciju da im otvori – ali ga i dalje slijede. Jer ih vodi ideja. Jer ih nosi vizija. Jer znaju ko je i zašto je.
Ako si najpametniji u sobi – u pogrešnoj si sobi. Jer ako ne rastem, nazadujem. Ako ne učim, trulim.
Najbolji sportisti traže najjaču konkurenciju, jer znaju da samo pored boljih – možeš i ti postati bolji.
Zašto to ne rade i lideri u politici, ekonomiji, obrazovanju?
Lincoln – tiha poruka svakom čitaocu
Zato Lincoln. Ne kao idol. Nego kao podsjetnik.
Na čovjeka koji je znao prepoznati pametnije, koji je slušao i učio, koji je vodio vizijom, a ne funkcijom.
On je prisutan u svakoj knjizi, jer je simbol prave suštine – da liderstvo mijenja sve.
I za kraj, neka ostane u glavi:
Liderstvo je raditi prave stvari. Menadžment je raditi stvari na pravi način.
U vremenu kada svi žele biti šefovi, a niko ne želi biti vođa, možda je pravo vrijeme da se podsjetimo Lincolna. I da sebi postavimo jedno pitanje:
Ko bi me slijedio ako nemam moć?
Ako znaš odgovor – onda znaš i ko si.
