“Zlatno doba Amerike” često se uzima kao referenca za period ekonomske ekspanzije, tehnoloških inovacija i kulturnog uticaja, ali taj narativ je daleko od jednostavne istine. To nije bilo doba opšteg prosperiteta čovječanstva, već vrijeme u kojem je moć bila koncentrisana u rukama jedne države – često na račun drugih.

Danas se, međutim, postavlja važnije pitanje: da li je došlo vrijeme kada svijet konačno može da prevaziđe unipolarnu dominaciju i krene putem ravnomjernijeg razvoja? Može li čovječanstvo, umjesto stvaranja novih imperija, konačno započeti eru globalne saradnje? Ili će istorija još jednom pokazati da su moć i dominacija neizbježni ciklusi civilizacija?

Je li zlatno doba Amerike završeno?

Mnogi analitičari tvrde da je zlatno doba Amerike bilo obilježeno periodom nakon Drugog svjetskog rata, kada su Sjedinjene Američke Države postale dominantna ekonomska, vojna i kulturna sila. Tokom 90-ih godina prošlog vijeka, nakon raspada Sovjetskog Saveza, Amerika je uživala status jedine svjetske supersile. Bila je to era tehnološke revolucije, ekspanzije globalnog kapitalizma i dominacije američke kulture kroz film, muziku i digitalne tehnologije.

Međutim, upravo su te iste 90-te označile početak kraja američke hegemonije. Globalizacija, koja je u početku bila pokretač američke ekonomske moći, počela je da premješta centre moći ka Aziji i drugim dijelovima svijeta. Zemlje poput Kine, Indije i Brazila su se uzdigle kao ozbiljni ekonomski takmaci, a ratovi na Bliskom istoku, finansijske krize i unutrašnje političke podjele dodatno su oslabile američku poziciju.

Danas se Amerika više bori za očuvanje postojeće moći nego za stvaranje nove globalne paradigme. Njena snaga više nije apsolutna, već sve više zavisi od geopolitičkih kompromisa i sposobnosti da upravlja unutrašnjim problemima, koji postaju sve dublji.

Dolazi li zlatno doba BRIKS-a?

U posljednjih nekoliko godina, savez BRIKS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) predstavlja sve veći izazov zapadnocentričnoj viziji svijeta. Ove zemlje, iako različite po ekonomskim i političkim sistemima, dijele zajedničku viziju multipolarnog svijeta, u kojem dominacija jedne sile ne diktira sudbinu cijelog čovječanstva.

Kina i Indija već sada igraju ključne uloge u globalnoj ekonomiji, dok Rusija koristi svoj energetski potencijal za očuvanje geopolitičkog uticaja. Brazil i Južna Afrika, iako manje uticajni, predstavljaju glas Latinske Amerike i Afrike u ovom bloku. Nedavno proširenje BRIKS-a i inicijative poput stvaranja alternativnih valuta koje bi smanjile zavisnost od dolara, pokazuju da ovaj savez ima ozbiljne ambicije.

Međutim, BRIKS ne pokušava da zamijeni Ameriku kao dominantnu silu, već da uspostavi ravnotežu moći. Ako uspiju u svojoj namjeri da stvore pravedniji svjetski poredak, mogli bismo svjedočiti periodu u kojem razvoj nije ograničen na nekoliko nacija, već je raspodijeljen ravnomjernije.

No, to ne znači da će BRIKS nužno biti sinonim za zlatno doba čovječanstva. Ekonomske nejednakosti, političke nestabilnosti i borba za resurse ostaju problemi koji mogu usporiti taj proces. Ipak, ovaj savez otvara vrata drugačijem poretku, koji bi mogao omogućiti većem broju država da učestvuju u kreiranju budućnosti.

Kako će izgledati svijet običnog čovjeka u narednim decenijama?

Dok se velike sile nadmeću za moć, obični ljudi širom svijeta najviše osjećaju posljedice tih promjena. Naredne decenije oblikovaće nekoliko ključnih faktora:

• Tehnološke inovacije

Umjetna inteligencija, robotika i automatizacija nastaviće da mijenjaju tržište rada, obrazovanje i način života. Nove tehnologije donijeće nevjerovatne prilike, ali i izazove za one koji ne budu mogli da se prilagode promjenama.

• Globalni izazovi

Klimatske promjene postaće centralni problem 21. vijeka. Ekstremni vremenski uslovi, migracije i borba za resurse oblikovaće svakodnevne živote, posebno u siromašnijim regijama koje su najranjivije na ove promjene.

• Ekonomske transformacije

Ako BRIKS uspije u svojoj namjeri da smanji dominaciju dolara, globalni finansijski sistem mogao bi se značajno promijeniti. Svijet bi mogao svjedočiti drugačijem modelu ekonomskih odnosa, možda s manjim fokusom na dug i većim naglaskom na održivi razvoj.

• Geopolitičke promjene

Nestabilnost u međunarodnim odnosima, kao i formiranje novih saveza poput BRIKS-a, stvoriće neizvjesnost, ali i prilike za manje zemlje da igraju značajnije uloge na svjetskoj sceni.

• Društvene vrijednosti

Ljudi sve više traže zajedničke vrijednosti i rješenja koja prevazilaze nacionalne i kulturne granice. Pokreti za ljudska prava, rodnu ravnopravnost i održivi razvoj mogli bi postati osnova novog društvenog ugovora, koji će definirati način na koji živimo i radimo.

Zaključak: Zlatno doba jedne nacije ili zlatno doba čovječanstva?

Zlatno doba jedne nacije nikada ne bi smjelo biti cilj. Ono što svijet treba nije dominacija Amerike, BRIKS-a ili bilo kojeg drugog bloka, već razvoj koji poštuje dostojanstvo i prava svih ljudi. Budućnost neće zavisiti od toga ko će kontrolisati globalnu moć, već od sposobnosti čovječanstva da prevaziđe podjele i stvori svijet u kojem zlatno doba ne pripada samo jednoj državi, već cijelom ljudskom rodu.

Možda je ovo idealistička vizija, ali ako je ne budemo imali, čemu onda težimo? Ako ne težimo ka svijetu u kojem tehnologija služi svim ljudima, u kojem bogatstvo nije koncentrisano u rukama nekolicine, u kojem politike nisu vođene interesima korporacija već stvarnim potrebama naroda – onda ćemo samo ponavljati stare obrasce moći i sukoba.

Ovo nije samo želja. Ovo je nužnost za opstanak i napredak naše vrste.