Još ozbiljnija zabrinutost dolazi iz finansijskog izvještaja američkog Federalnih rezervi (FED), gdje se mogu iščitati nagovještaji koji ukazuju na potencijalno problematične scenarije. Da bismo razumjeli šta se dešava, potrebno je sagledati širu sliku i analizirati ključne ekonomske pokazatelje.

Privreda raste sporije nego što se očekivalo

Ekonomski rast je jedan od najvažnijih pokazatelja stabilnosti i napretka jedne zemlje. Međutim, posljednjih mjeseci sve je očiglednije da globalna privreda usporava. Postoji više faktora koji doprinose ovome:

1. Monetarna politika – FED je u prethodnom periodu drastično podizao kamatne stope kako bi suzbio inflaciju. Više kamatne stope čine zaduživanje skupljim, što usporava potrošnju i investicije. Privredni rast zavisi od svježeg kapitala i pristupa jeftinom novcu, a kada se taj pristup ograniči, dolazi do usporavanja.

2. Geopolitičke nestabilnosti – Ratovi, trgovinske tenzije i političke krize utiču na tržište i povjerenje investitora. Neizvjesnost oko međunarodnih odnosa, sankcija i uvođenja novih trgovinskih ograničenja dodatno pritiska globalnu ekonomiju.

3. Povećanje troškova života – Inflacija i rast cijena energenata, hrane i stanovanja smanjuju kupovnu moć stanovništva. Kada ljudi manje troše, privreda stagnira jer potrošnja predstavlja ključni pokretač ekonomskog rasta.

4. Poteškoće u proizvodnim lancima – Iako su globalni lanci snabdijevanja donekle stabilizovani nakon pandemije, još uvijek postoje problemi u pojedinim sektorima, naročito u proizvodnji poluprovodnika, auto-industriji i logistici. Sve ovo dodatno koči ekonomski rast.

Reverse repo zalihe su skoro na nuli – šta to znači?

Reverse repo operacije su alat koji FED koristi za kontrolu likvidnosti na tržištu. Kada su zalihe reverse repo-a bile visoke, to je značilo da banke i finansijske institucije parkiraju višak gotovine kod FED-a u zamjenu za državne hartije od vrijednosti. Sada, kada su ove zalihe skoro na nuli, to znači da je likvidnost na tržištu značajno smanjena.

Ovo može biti zabrinjavajuće iz više razloga:

• Manjak likvidnosti može izazvati finansijske stresove, naročito u bankarskom sektoru, gdje institucije mogu imati poteškoće s kratkoročnim finansiranjem.

• Povećava se rizik recesije, jer smanjena likvidnost dovodi do toga da kompanije i građani imaju manje pristupa kreditima i kapitalu.

• Mogućnost novih monetarnih intervencija – Ako se situacija pogorša, FED bi mogao biti prinuđen da ponovo pokrene kvantitativno popuštanje, što bi moglo dodatno zakomplikovati inflatornu sliku.

Dugovi moraju biti refinansirani – ekonomska bomba koja otkucava

Jedan od najvećih problema koji trenutno pogađa globalni finansijski sistem jeste ogroman dug koji se mora refinansirati po mnogo nepovoljnijim uslovima nego prije nekoliko godina.

1. Javni dug – Sjedinjene Američke Države, EU i druge vodeće ekonomije imaju astronomski nivo javnog duga. Kada su kamatne stope bile niske, dug se mogao lako refinansirati po gotovo nultim troškovima. Sada, kada su stope na mnogo višem nivou, države moraju plaćati ogromne kamate, što dodatno iscrpljuje budžete.

2. Korporativni dug – Brojne kompanije su koristile jeftin novac u proteklim godinama za agresivne ekspanzije, akvizicije i otkup sopstvenih akcija. Sada, kada dolazi vrijeme otplate i refinansiranja, suočavaju se s problemom visokih kamata i manjka investicionog kapitala.

3. Dug stanovništva – Hipoteke, studentski krediti i kreditne kartice postaju sve skuplji, što dodatno opterećuje potrošače. Veća rata kredita znači manje raspoloživog novca za svakodnevnu potrošnju, što direktno pogađa privredu.

Nagovještaji iz finansijskog izvještaja FED-a – šta nas čeka?

FED-ov finansijski izvještaj često sadrži skrivene poruke koje samo iskusni analitičari mogu pravilno interpretirati. Posljednji izvještaj ukazuje na nekoliko ključnih stvari:

• Očekuje se nova neizvjesnost na tržištu – FED je priznao da postoje realni rizici vezani za stabilnost finansijskog sistema, uključujući potencijalne probleme u sektoru nekretnina, bankarstvu i korporativnom dugu.

• Mogućnost daljih intervencija – Iako su kamatne stope trenutno visoke, FED bi mogao biti prinuđen da interveniše ako dođe do ozbiljnijih problema s likvidnošću.

• Smanjena otpornost bankarskog sektora – Banke su trenutno pod pritiskom zbog visokih kamatnih stopa i potencijalnog rasta nenaplativih kredita, što može dovesti do novih bankarskih kriza.

Zaključak: Kuda ide globalna ekonomija?

Svi ovi faktori ukazuju na to da se nalazimo u vrlo osjetljivom periodu. Kombinacija usporenog privrednog rasta, nestanka reverse repo zaliha, ogromnih dugova koji moraju biti refinansirani i zabrinjavajućih signala iz FED-a stvara atmosferu neizvjesnosti.

Pitanje koje svi postavljaju jeste – šta će se desiti dalje?

Ako centralne banke odluče da ponovo krenu s labavijom monetarnom politikom, mogli bismo vidjeti kratkoročno olakšanje, ali bi to moglo ponovo podstaći inflaciju. S druge strane, ako ostanu pri restriktivnim mjerama, rizik od recesije postaje sve veći.

Investitori, kompanije i pojedinci moraju biti svjesni da je period jeftinog novca završen i da pred nama stoji potpuno novi ekonomski pejzaž, gdje će mudro upravljanje kapitalom i dugom biti ključ opstanka.