DAO-ovi (Decentralizirane Autonomne Organizacije) u kripto svijetu

DAO-ovi (Decentralizirane Autonomne Organizacije) u kripto svijetu

Povijest i definicija DAO-a

DAO ili Decentralizirana Autonomna Organizacija označava organizaciju vođenu zajednicom čija su pravila i upravljanje ugrađeni u programski kod na blockchainu, umjesto u rukama centralnog autoriteta. Iako ideja decentraliziranog upravljanja vuče korijene iz ranijih rasprava, moderni koncept DAO-a populariziran je oko 2013.-2014. u kripto zajednici. Tada je Vitalik Buterin (suosnivač Ethereuma) skovao termin “decentralizirana autonomna organizacija” i opisao osnovna obilježja takvih entiteta. U ranim raspravama DAO se spominjao i kao DAC (decentralizirana autonomna korporacija), no ubrzo se termin DAO ustalio za širi spektar organizacija. Ključno načelo bilo je stvoriti “automatiziranu organizaciju” u kojoj je “automatizacija u središtu, a ljudi na rubovima”, kako je Buterin slikovito istaknuo.

Prvi praktični primjeri DAO-ova pojavili su se s razvojem platformi pametnih ugovora. MakerDAO je primjer ranog DAO projekta – pokrenut je 2015., čak prije nego što je Ethereum mreža potpuno zaživjela, i od samog početka se deklarirao kao DAO. MakerDAO je zamišljen da izgradi decentraliziranu valutu (stablecoin DAI) vođenu kroz odluke zajednice. No najpoznatiji rani eksperiment bio je The DAO na Ethereumu, pokrenut u travnju 2016. kao decentralizirani investicijski fond. The DAO je kroz crowdfunding kampanju prikupio rekordna sredstva (oko $150 milijuna u etheru) od tisuća ulagača. Međutim, istraživači su ubrzo uočili propuste u kodu The DAO-a, što je iskoristio napadač u lipnju 2016. i pokušao povući velik dio sredstava. Zbog tog hakerskog napada Ethereum zajednica odlučuje poduzeti drastičan korak – u srpnju 2016. proveden je hard fork Ethereum blockchaina kako bi se “vratili” ukradeni fondovi iz The DAO-a. Ova kontroverzna odluka rezultirala je podjelom na dva lanca: Ethereum kakvog danas poznajemo i Ethereum Classic koji je nastavio na originalnom lancu bez intervencije. Unatoč neslavnom kraju The DAO-a (koji je raspušten krajem 2016.), taj je događaj dao važnu lekciju i privukao pozornost na DAO koncept te sigurnost pametnih ugovora.

Nakon 2016., razvoj DAO-ova nije posustao – naprotiv, nastavlja se s novim pristupima i projektima. Krajem 2016. pokreće se projekt Aragon, koji su osnovali Luis Cuende i Jorge Izquierdo s ciljem izrade okvirnog DAO alata koji će svima olakšati stvaranje vlastitih autonomnih organizacija. Aragon je ponudio modularnu platformu na Ethereum blockchainu, omogućujući organizacijama da lansiraju vlastiti DAO putem predložaka i modula, bez potrebe za izgradnjom svega od nule. U godinama koje slijede, niz drugih DAO inicijativa dolazi do izražaja. Pojavljuju se eksperimenti poput MolochDAO (2019.), koji uvodi mehanizam “rage quit” za zaštitu manjinskih članova pri izlasku, te Compound Governance (2020.), gdje DeFi protokol Compound prepušta upravljanje vlasnicima svog tokena kroz on-chain glasovanje. DeFi boom 2020.-2021. donosi eksploziju interesa za DAO modele – mnogi projekti (poput Uniswap, Aave, Sushiswap, itd.) lansiraju upravljačke tokene i uspostavljaju DAO strukture za svoje zajednice. Istodobno, DAO-ovi privlače i širu pozornost javnosti; primjerice, ConstitutionDAO je 2021. dospio u mainstream medije pokušajem da zajednica kupi rijedak primjerak američkog Ustava. Mediji su tada DAO opisivali slikovito kao “chat sobu s bankovnim računom” – aludirajući na skupinu ljudi na internetu koja zajednički upravlja proračunom. Sve ovo pokazuje da se od skromnih početaka 2014., koncept DAO-a razvio kroz uspone i padove u zreli fenomen koji danas obuhvaća stotine aktivnih zajednica u kripto svijetu.

Zašto su DAO-ovi važni

DAO-ovi su postali važan dio kripto ekosustava jer donose nove modele organizacije i upravljanja koji potiču decentralizaciju i participativnost. Ključne prednosti DAO modela uključuju:

Decentralizirano upravljanje: DAO uklanja potrebu za centralnim vodstvom – ne postoji izvršni direktor ili hijerarhija koja donosi odluke. Pravila su kodificirana na blockchainu, a sudionici kolektivno donose odluke konsenzusom. Takav raspored smanjuje oslanjanje na povjerenje u pojedince i otporniji je na cenzuru ili korupciju. Svatko tko posjeduje udio (npr. tokene) može utjecati na smjer DAO-a, što demokratizira upravljanje.
Transparentnost i povjerenje: Sve transakcije i odluke DAO-a zabilježene su na javnom blockchainu, dostupne na uvid svima. Ova transparentnost znači da se financije i aktivnosti ne odvijaju iza zatvorenih vrata, već su vidljive i provjerljive od strane zajednice. Time se smanjuje rizik od prijevara ili malverzacija i gradi povjerenje među članovima, jer svatko može pratiti kako se troše sredstva i provode odluke.
Usklađenost interesa zajednice: Članovi DAO-a često imaju ekonomski udjel (npr. putem tokena) u projektu, što ih motivira da djeluju u najboljem interesu organizacije. Budući da sudjeluju u koristi i snose posljedice odluka, dolazi do veće odgovornosti i osjećaja vlasništva. Na taj način interesi sudionika i DAO-a su usklađeni – uspjeh projekta znači i izravnu korist za članove. Istovremeno, mehanizmi glasovanja i diskusije unutar zajednice potiču kolektivnu inteligenciju i razmatranje više perspektiva prije donošenja odluke.
Globalna participacija i inkluzivnost: DAO-ovi po prirodi djeluju online i nemaju granica – bilo tko sa internetskom vezom i potrebnim tokenom može sudjelovati. To omogućuje međunarodnim zajednicama da se organiziraju oko zajedničkih ciljeva, okupljajući raznolike stručnosti i ideje iz cijelog svijeta. Takva globalna uključenost doprinosi inovativnosti (jer sudjeluju ljudi različitih pozadina) i otpornosti (jer se zajednica ne oslanja na jednu jurisdikciju ili lokalnu ekonomiju).

Naravno, uz ove prednosti, DAO-ovi se suočavaju i s izazovima – od tehničkih rizika (bugovi u pametnim ugovorima) do pitanja sporijeg odlučivanja ili pravne nesigurnosti. Ipak, njihova važnost leži u dokazivanju da je moguće ostvariti organizaciju bez centralne vlasti koja učinkovito funkcionira, što predstavlja značajan pomak u načinu na koji možemo graditi zajedničke projekte i upravljati resursima u digitalno doba. DAO-ovi su primjer kako blockchain tehnologija, kombinirana s pravilima zajednice, može stvoriti nove oblike suradnje temeljene na povjerenju u kod i konsenzus sudionika, umjesto u tradicionalne institucije.

Kako DAO funkcionira (tehnička osnova)

U pozadini svakog DAO-a nalazi se blockchain i skup pametnih ugovora koji definiraju pravila organizacije. Pametni ugovori su nepromjenjivi programi na blockchainu koji automatski izvršavaju zadane radnje kada su ispunjeni određeni uvjeti. U kontekstu DAO-a, oni služe kao ustav i administracija: propisuju kako se donose odluke, kako se sredstva mogu trošiti, tko može biti član, koja su glasačka prava, i slično. Jednom kada je DAO-ov kod (ugovor) implementiran na blockchain, on autonomno provodi ta pravila – bez potrebe za centralnom intervencijom – dokle god zajednica sudjeluje prema predviđenim mehanizmima.

Glasovanje i konsenzus: Donošenje odluka u DAO-u obično se odvija kroz formalni proces prijedloga i glasovanja. Svaki član (npr. vlasnik upravljačkog tokena ili drugog dokaza članstva) može podnijeti prijedlog – to može biti prijedlog za trošenje sredstava iz trezora, izmjenu pravila protokola, dodavanje nove značajke projektu i slično. Nakon podnošenja, prijedlog ide na raspravu i potom na glasovanje unutar DAO-a tijekom predodređenog razdoblja. Glasačka moć člana može biti proporcionalna njegovom udjelu (češće – npr. jedan token, jedan glas) ili jednaka za sve članove, ovisno o dizajnu sustava. Kroz techno-demokratski pristup, odluke se donose većinskim konsenzusom ulagača/članova umjesto centralnog odbora. Primjerice, Uniswap protokol je 2020. uveo DAO upravljanje gdje svi koji drže UNI tokene mogu glasati o promjenama na protokolu ili korištenju zajedničkih sredstava. Za razliku od tradicionalnih kompanija, ovdje je cijeli proces javan i odvija se na blockchainu: glasovi se bilježe u distribuiranoj knjizi, a rezultati su transparentni i nepromjenjivi.

Automatizacija izvršenja: Kada se dosegnu kriteriji za odobravanje prijedloga (npr. postignut kvorum i većina “za”), pametni ugovor DAO-a može automatski izvršiti odluku. To znači da, ako je glasanje uspješno, kôd može neposredno provesti radnju – primjerice, prebaciti sredstva iz riznice DAO-a na određeni adresu/projekt, ažurirati parametre protokola ili promijeniti određena pravila – bez dodatne ljudske intervencije. Takav model koristi je demonstrirao Compound, DeFi platforma čiji sustav upravljanja omogućuje token holderima da predlažu, diskutiraju i izravno implementiraju izmjene protokola putem on-chain glasovanja. Svi koraci (prijedlog, glasovanje, rezultat) zabilježeni su na lancu, čime se osigurava da je svaka promjena provedena tek nakon što je stekla potrebnu podršku zajednice i da je ta promjena javno vidljiva i auditable. U praksi, neke odluke zahtijevaju izvršenje koje je tehnički složenije – ponekad će DAO odobriti prijedlog kojeg zatim provodi upravljački tim ili multi-sig (multisignature) novčanik kojem je povjereno čuvanje sredstava, no i ti su entiteti pod kontrolom zajednice (vlasnici multi-sig ključeva su obično izabrani predstavnici ili najveći dionici).

Trezor i upravljanje sredstvima: Većina DAO-ova posjeduje zajedničku riznicu (trezor) – to su sredstva (tokeni, kriptovalute) koje je DAO prikupio (npr. inicijalnom prodajom tokena, prikupljanjem naknada, aukcijama NFT-ova ili donacijama). Ta sredstva služe za financiranje ciljeva DAO-a i pod strogim su nadzorom pametnih ugovora. Ni jedan pojedinac ne može jednostrano raspolagati riznicom – svako trošenje tipično mora proći proces prijedloga i glasovanja članova. Kod nekih DAO-ova, izvršenje transakcija iz trezora obavlja se putem višestrukog potpisa, što znači da nekoliko povjerenih članova mora odobriti transakciju kako bi ona bila važeća (čime se sprječava zloupotreba ako je jedan novčanik kompromitiran). U drugim slučajevima, kao što je spomenuto, odluka zajednice može automatski pokrenuti pametni ugovor koji raspoređuje sredstva na odobrenu namjenu. Ovako kolektivno upravljanje financijama osigurava visok stupanj transparentnosti i kontrole – članovi u svakom trenutku mogu vidjeti saldo riznice i povijest transakcija, a svaka isplata ima eksplicitan trag odluke koja ju je autorizirala. To je značajan odmak od tradicionalnih organizacija gdje članovi često moraju vjerovati trećim stranama ili upraviteljima za raspolaganje zajedničkim budžetom.

Treba napomenuti da postoje različiti tehnički pristupi za implementaciju DAO-a. Neki DAO-ovi sve rade “on-chain” (svaka radnja i glasanje su transakcije na blockchainu), što maksimizira decentralizaciju ali može biti skupo ili sporo u periodima opterećenja mreže. Drugi su uveli kombinirane modele – npr. off-chain glasovanje preko alata kao što je Snapshot (gdje se glasovi bilježe izvan lanca) uz on-chain izvršenje putem multi-sig novčanika poput Gnosis Safe, kako bi smanjili troškove i ubrzali proces, a da i dalje zadrže bitne elemente decentralizacije. Bez obzira na implementaciju, suština je da DAO funkcionira prema pravilima utvrđenim kodom i odlukama zajednice – to je spoj tehnologije i društvene organizacije koji omogućuje grupi ljudi da upravlja zajedničkim pothvatom bez centralnog upravitelja, oslanjajući se na blockchain kao jamca pravila.

Uloga DAO-ova u kontekstu tokenomije

Tokenomija (ekonomski model tokena) igra veliku ulogu u dizajnu i funkcioniranju mnogih DAO-ova, no nije svaki DAO nužno vezan uz poseban token. Evo kako se vlastiti token uklapa u sliku DAO-a – kada je koristan, a kada nije nužan:

DAO s vlastitim tokenom (upravljački token): Najčešći oblik DAO-a uključuje izdavanje upravljačkog tokena koji predstavlja udio članstva i glasačka prava. Posjedovanje tih tokena daje članovima mogućnost odlučivanja – što više tokena netko ima, to je veća i njegova težina glasa u većini sustava. Primjer takvog modela su MakerDAO ili Compound, gdje vlasnici tokena (MKR u MakerDAO, odnosno COMP u Compoundu) glasaju o ključnim odlukama protokola – npr. parametrima posudbe ili stabilnosti, izboru novih kolaterala itd. Upravljački token služi i za usklađivanje poticaja: kako token ima vrijednost na tržištu, članovi su motivirani donositi odluke koje će dugoročno povećati vrijednost ekosustava, što se onda pozitivno odražava i na vrijednost njihovih tokena. Token također može služiti kao nagrada za doprinos – mnogi DAO-ovi distribuiraju svoje tokene članovima koji doprinose projektu (npr. sudjeluju u raspravama, programiraju kod, privlače korisnike), čime potiču aktivnost i rast zajednice. S druge strane, model “jedan token = jedan glas” ponekad kritiziraju zbog rizika centralizacije moći – ako nekolicina aktera otkupi veliki broj tokena, mogli bi dominirati odlukama. Neki DAO-ovi pokušavaju to ublažiti uvođenjem ograničenja (poput kvoruma ili maksimalnog broja glasova po adresi) ili eksperimentiranjem s drugim modelima glasanja (npr. kvadratno glasovanje koje daje relativno veći utjecaj manjim vlasnicima). Unatoč tim izazovima, upravljački tokeni ostaju okosnica tokenomije mnogih DAO-ova jer omogućuju otvoreno članstvo – svatko može postati dio DAO-a kupnjom ili zaradom tokena – i stvaraju tržišni mehanizam za vrednovanje uspjeha zajednice.

DAO bez posebnog tokena: Nisu svi DAO-ovi vezani uz izdavanje novog tokena. Ponekad je vlastiti token nije nužan – primjerice, ako zajednica već koristi postojeću kriptovalutu za upravljanje ili ako članstvo definira na drugi način. Neki DAO-ovi koriste NFT-ove (nezamjenjive tokene) kao ključ članstva i upravljanja umjesto klasičnih fungibilnih tokena. Primjer toga je Nouns DAO, gdje posjedovanje jedinstvenog NFT-a (Noun) daje pravo glasa – svaki NFT nosi jedan glas, bez obzira na njegovu tržišnu vrijednost. Drugi pak implementiraju reputacijske sustave, gdje članovi stječu reputacijske bodove na temelju doprinosa, a ti bodovi određuju njihovu glasačku moć. Takav pristup koristi platforma Colony, gdje se umjesto kupnje tokena utjecaj stječe radom – uspješnim izvršavanjem zadataka član dobiva bodove reputacije, pa pouzdaniji i aktivniji članovi prirodno dobivaju veći utjecaj u odlukama. Prednost ovih alternativnih modela je što sprečavaju plutokraciju (odnosno, onemogućuju da se moć kupi isključivo novcem) i mogu bolje nagraditi dugoročnu angažiranost. Mana im je što mogu biti složeniji za implementaciju, a reputacija ili NFT-i često nisu tako likvidni kao standardni tokeni – teže ih je vrednovati ili prenijeti.

Također postoje slučajevi gdje se DAO organizira unutar manjeg kolektiva pa formalni token nije potreban – npr. mala skupina osnivača može zajednički upravljati projektom putem multi-sig novčanika i dogovorne procedure glasanja, bez izdavanja ikakvog tokena. Međutim, kako se zajednica širi, uvođenje tokena često postaje praktično rješenje za skaliranje upravljanja. Važno je naglasiti da tokenomija DAO-a mora biti usklađena s ciljevima te zajednice. Ako je cilj maksimalna decentralizacija i otvorenost, upravljački token s širokom distribucijom ima smisla. Ako je fokus na kvaliteti doprinosa, reputacijski model može biti pogodniji. U nekim slučajevima token služi i dvostrukoj svrsi – kao utiliti unutar protokola i kao governance alat. Primjerice, token može davati pristup određenim uslugama ili dijeliti prihode, uz to što nosi glasačka prava. Ukratko, vlastiti token jest čest ali ne i obavezan dio DAO-a – ključno je da način upravljanja (bilo putem tokena, NFT-a ili reputacije) osigurava pravedno i učinkovito donošenje odluka te potiče članove na aktivno sudjelovanje u skladu s interesima zajednice.

Primjeri postojećih DAO-ova

Da bismo bolje razumjeli kako sve to izgleda u praksi, u nastavku su neki značajni primjeri DAO-ova i kratki opisi njihove svrhe i strukture:

MakerDAO

MakerDAO je jedan od pionira DAO koncepta u decentraliziranom financiranju. Njegova glavna svrha je održavanje stabilne kriptovalute DAI koja je vezana uz vrijednost američkog dolara. MakerDAO funkcionira poput decentralizirane “centralne banke” za DAI – vlasnici upravljačkog tokena MKR zajednički donose odluke o financijskim parametrima sustava (kolateralima, kamatnim stopama, likvidacijskim omjerima itd.). Ključno je da je MakerDAO u potpunosti vođen zajednicom MKR holdera: oni predlažu i glasaju o promjenama u pametnim ugovorima koji reguliraju DAI kako bi osigurali da DAI zadrži stabilan tečaj od 1 USD. Ako se, primjerice, želi uvesti novi tip kolaterala (poput neke nove kriptovalute koja će podržavati izdavanje DAI-a) ili prilagoditi naknade, prijedlog ide MKR holderima na glasovanje. Odluke se provode kroz pametne ugovore – sustav automatski ažurira pravila kad je prijedlog usvojen. MakerDAO time demonstrira kako DAO model omogućuje transparentno upravljanje stabilcoinom: sve odluke i stanja zaloga javno su vidljivi, a rizici se kolektivno nadziru. MakerDAO je pokrenut 2017. i uspješno posluje do danas, što ga čini jednim od najsolidnijih primjera DAO-a u praksi. S vremenom je evoluirao i njegov model upravljanja (uvedeni su delegati za glasanje, radne grupe za specifična područja itd.), ali osnova ostaje – decentralizirano upravljanje financijskim protokolom. MakerDAO pokazuje snagu DAO-a u pružanju financijske usluge (stabilne valute) na način koji je otporan na cenzuru i transparentan, za razliku od tradicionalnih centraliziranih izdavatelja stablecoina.

Aragon

Aragon nije samo jedan DAO – to je platforma osmišljena da omogući drugima stvaranje DAO-ova. Pokrenut 2017., Aragon projekt razvio je niz alata i aplikacija koji čine osnivanje i upravljanje decentraliziranim organizacijama dostupnijim širem krugu korisnika. Drugim riječima, Aragon se može promatrati kao “DAO za DAO-ove”. Kroz Aragonov klijent (sučelje) korisnici mogu pokrenuti vlastiti DAO bez programerskog predznanja – birajući module za glasanje, upravljanje fondovima, uloge članova itd. Platforma se koristi na Ethereum blockchainu (kao i kompatibilnim mrežama) i omogućuje kreiranje različitih vrsta organizacija: od kripto startupova, investicijskih fondova, pa do neprofitnih udruga ili online zajednica hobista. S preko 1700 organizacija izgrađenih na Aragonu (prema podacima iz 2021.), ova se platforma etablirala kao jedan od standardnih alata za DAO entitete. Aragon ima i svoje upravljačke tokene – ANT (Aragon Network Token) – kojima se upravlja Aragon Network-om, meta-DAO-om koji koordinira razvojem platforme i zajednice. Zanimljivo je da Aragon ekosustav uključuje i Aragon Court, sustav za decentralizirano rješavanje sporova, gdje token holderi (ili delegirani suci) mogu arbitrirati u sporovima unutar DAO-ova koji koriste Aragon (npr. je li neka odluka u skladu s pravilima zajednice). Glavni doprinos Aragona je što je pojednostavio osnivanje DAO-a – umjesto da svaki projekt programira svoje pametne ugovore ispočetka, mogu koristiti provjerene predloške. Time je prag za eksperimentiranje s DAO modelom znatno snižen. Aragon kao organizacija i sama djeluje kroz DAO principe: zajednica ANT holdera donosi odluke o budućim značajkama, financiranju grantova i slično. Ukratko, Aragon služi kao infrastruktura za decentralizirano upravljanje, utjelovljujući viziju da će jednog dana mnoge različite grupe ljudi – od poslovnih timova do online zajednica – koristiti DAO softver za transparentno i efikasno samo-upravljanje.

Uniswap DAO

Uniswap je jedna od najpopularnijih decentraliziranih burzi (DEX) na Ethereum mreži, a iza njenog uspjeha stoji i Uniswap DAO koji upravlja razvojem i ključnim odlukama protokola. Uniswap je pokrenut 2018. kao automatizirani market-maker za zamjenu tokena, ali tek je u rujnu 2020. uveo svoj token UNI i DAO mehanizme upravljanja. UNI token služi isključivo u svrhu upravljanja (governance) – posjedovanje UNI-ja daje vam glas u budućnosti platforme. Svaki UNI holder može predlagati poboljšanja (tzv. Uniswap Improvement Proposals - UIP), sudjelovati u raspravama i glasati o prijedlozima koji pokrivaju razne teme: od tehničkih nadogradnji protokola, korištenja Uniswap fonda (riznice) za grantove, pa do promjene naknada. Važno je napomenuti da UNI nema ulogu udjela u dobiti – npr. posjedovanje UNI tokena vam ne isplaćuje naknade od trgovanja; umjesto toga, daje vam “mjesto za stolom” gdje se odlučuje o tome kako će se platforma evoluirati. Ovakav model naglašava da je Uniswap tim doista predao kontrolu zajednici token holdera. Primjer značajne odluke Uniswap DAO-a je glasanje o distribuciji likvidnosti na razne blockchain mreže – npr. odluka da se Uniswap implementira i na druge lance izvan Ethereuma (poput Polygon ili Arbitrum) bila je donesena kroz DAO proces. Također, Uniswap DAO upravlja jednim od najvećih trezora među DAO-ovima; prilikom inicijalne distribucije UNI tokena, određen je znatan postotak za zajedničku riznicu kojom upravljaju token holderi i koja se koristi za financiranje ekosustava (npr. donacije za razvoj alata, sponzoriranje hackathona itd.). Uniswap DAO je zbog velike vrijednosti koju kontrolira i broja sudionika jedan od najutjecajnijih primjera decentraliziranog upravljanja. Pokazuje kako i visokovrijedni financijski protokol može biti vođen kolektivno – uz transparentne diskusije (na forumima i društvenim mrežama) i formalno glasanje on-chain – pri čemu korisnici platforme postaju i njeni suvlasnici u smislu upravljanja.

Nouns DAO

Nouns DAO predstavlja drugačiji i inovativan pristup DAO konceptu, spajajući svijet NFT-ova s decentraliziranim upravljanjem. Projekt Nouns započeo je u kolovozu 2021., stvarajući jedan pixel-art lik (tzv. Noun) svaki dan i prodajući ga putem aukcije – zauvijek, po jedan dnevno. Ovi unikatni 32x32 piksela likovi postali su ulaznica za Nouns DAO zajednicu. 100% sredstava od svake dnevne aukcije Noun NFT-a ide u zajednički treasury Nouns DAO-a, koji se automatski puni etherom od prodaja. To znači da Nouns DAO kontinuirano akumulira kapital kojim upravljaju članovi. Tko su članovi? Svaki pobjednik aukcije – odnosno vlasnik Noun NFT-a – automatski postaje član Nouns DAO-a. Posjedovanje Noun NFT-a daje pravo glasa u DAO-u, pri čemu jedan NFT nosi jedan glas. Time je osigurano da je upravljačka moć raspoređena po principu “jedan član – jedan glas” (za razliku od tokena gdje netko može posjedovati mnoge). Nouns DAO koristi prikupljena sredstva za financiranje projekata i inicijativa koje promiču brend ili misiju Nounsa te općenito koriste javnom dobru i kreativnosti. Zajednica članova predlaže kako iskoristiti treasury – bilo to ulaganje u umjetnost, donacije, pokretanje novih pod-projekata, pa čak i financiranje neobičnih ideja poput stvaranja naočala s dizajnom iz Nounsa ili podržavanja e-sport timova sa Nouns tematikom. Svaki prijedlog prolazi glasovanje među vlasnicima Nounsa; ako prođe, sredstva se odobravaju i inicijativa se realizira. Nouns DAO je zanimljiv jer je uspio stvoriti samoodrživi model: svakodnevno stvaranje NFT-ova financira njegov rast, a vrijednost tih NFT-ova povezana je s identitetom i uspjesima cijele zajednice. Projekt je u potpunosti open source i pod CC0 licencom, što znači da je intelektualno vlasništvo nad likovima javno dobro – svatko ih može koristiti – a to potiče širenje Nouns “memetike” i brenda. Nouns DAO danas ima jednu od najimpresivnijih riznica među NFT zajednicama (deseci tisuća ETH) i slovi kao “zlatni standard” inovativnog DAO dizajna. Pokazuje kako DAO principi mogu biti primijenjeni izvan uobičajenih financijskih protokola – ovdje na kulturu i umjetnost, stvarajući zajednicu koja zajednički stvara i upravlja brendom bez centraliziranog entiteta. Svaki član ima direktan glas i financijski udio (u obliku NFT-a) u uspjehu te zajednice, što je sjajan primjer eksperimentalne ali uspješne tokenomije u DAO kontekstu.

DAO-ovi su se od pojave ideje prije desetak godina razvili u raznoliku paletu zajednica – od onih koje upravljaju milijardama dolara u DeFi-u, preko platformi koje omogućuju drugima pokretanje DAO-a, do kreativnih kolektiva financiranih NFT-ovima. Kroz kronološki pregled vidjeli smo kako je koncept nastao iz težnje za decentralizacijom i transparentnošću (reakcija na ograničenja tradicionalnih struktura), te kako je sazrijevao učenjem na ranim greškama (poput The DAO hakiranja) i iterativnim inovacijama. Danas DAO-ovi doprinose kripto svijetu tako što demonstriraju nove modele upravljanja zajednicom, gdje se kod i konsenzus isprepliću u vođenju projekata. Iako nisu savršeni lijek za sve organizacijske probleme, DAO-ovi su dokazali svoju vrijednost u mnogim scenarijima: omogućili su globalnim zajednicama da transparentno upravljaju financijama, dali su priliku korisnicima da postanu sudionici u razvoju projekata koje koriste, te su iznjedrili potpuno nove oblike suradnje koje prije blockchain ere nisu bili mogući. Kako se tehnologija i praksa DAO-a nastavljaju razvijati – uz bolje alate, pravne okvire i sve iskusnije zajednice – možemo očekivati da će se koncept decentraliziranih autonomnih organizacija širiti i izvan kripto domene, potencijalno transformirajući i tradicionalne načine organiziranja ljudi oko zajedničkih ciljeva. DAO-ovi su, ukratko, eksperiment upravljanja 21. stoljeća koji već pokazuje da zajednica uz prave alate može biti svoj vlastiti vođa i donositi odluke na jedan inkluzivan, transparentan i decentraliziran način.

DAO kao ključni alat u decentraliziranoj tokenomiji i obrana od dumpa i rug pulla

DAO nije samo tehnički eksperiment – on je suštinski element zdrave i održive tokenomije. U svijetu u kojem dominiraju rizici poput dumpanja tokena od strane internih aktera, neprozirnog upravljanja sredstvima i nestanka osnivača s fondovima (rug pull), DAO donosi mehanizam kolektivnog nadzora i decentralizirane kontrole.

DAO struktura, kada je pravilno implementirana, pruža:

Transparentno upravljanje trezorom (riznicom): Svaka isplata mora biti odobrena putem glasovanja zajednice. To znači da tim ne može jednostrano povući sredstva ili ih nenamjenski preusmjeriti – što je osnovni mehanizam zaštite od rug pulla.
Distribuciju moći i odgovornosti: Ako se tokeni za glasanje distribuiraju široko među zajednicom i uvođenje “time lock” mehanizama (zaključavanje tokena), smanjuje se mogućnost masovnog dumpa tokena od strane osnivača, timova ili VC fondova.
On-chain evidenciju svih odluka: Svi prijedlozi, rasprave i rezultati glasanja su zabilježeni i provjerljivi. To ne samo da gradi povjerenje, nego omogućuje i pravovremenu reakciju zajednice u slučaju pokušaja manipulacije.
Reputacijsko upravljanje: DAO može koristiti reputacijske modele ili NFT članstva za upravljanje glasačkim pravima, čime se otežava kupnja moći i forsiranje odluka od strane kratkoročnih spekulanata.

U tokenomiji, DAO je alat za ravnotežu između vlasništva i kontrole. Token bez DAO strukture često je samo spekulativni instrument – podložan manipulaciji. Token unutar aktivnog, funkcionalnog DAO-a ima funkciju, svrhu i zaštitne mehanizme.

Zato se u procjeni dugoročnog potencijala kripto projekta postavlja ključno pitanje:
Tko ima kontrolu nad trezorom i pravilima igre? Ako je odgovor – zajednica putem DAO-a – šanse za rug pull drastično padaju.

DAO, u pravilu, ne može potpuno spriječiti dump ako je tokenomija loše postavljena (npr. velika alokacija bez vestinga), ali može spriječiti destruktivne odluke, kao što su nenajavljene izmjene token supplyja, iznenadni prelasci kontrole nad trezorom ili prerana isplata timskih nagrada. U tom smislu, DAO je obrambeni mehanizam koji decentraliziranu ekonomiju čini otpornijom i vjerodostojnijom.

DAO nije samo “organizacija bez šefa” – on je štit tokenomije. Tamo gdje postoji jak DAO, manja je šansa za rug pull, a veća vjerojatnost da će projekt rasti organski, uz podršku zajednice koja uistinu upravlja njegovom sudbinom.

Mario Jaklenec