Kada je Donald Trump ušao u predsjedničku utrku 2024. godine, njegova kampanja nije bila definirana kriptovalutama, već klasičnim motivima američkog populizma: patriotizam, monetarna suverenost, povratak industrije, deregulacija i obrana slobode. No u kriptosceni se stvorila posebna nada – uvjerenje da će Trump, ako ponovno osvoji Bijelu kuću, napokon ukloniti SEC-ovog predsjednika Garyja Genslera, zaustaviti represivne mjere protiv DeFi sektora i pretvoriti SAD u kripto-prijateljsku državu.
Nakon pobjede i inauguracije u siječnju 2025., Gensler je zaista odstupio, što je kriptozajednica dočekala kao signal promjene. No kako su mjeseci odmicali, postalo je jasno da se očekivana transformacija nije dogodila. Bitcoin nije postao dio državnih strateških rezervi, kako su neki analitičari spekulirali. Američka vlada je samo zadržala postojeće zaplijenjene kriptovalute, bez ikakvih novih akvizicija i bez planova za proširenje portfelja. Odluka je bila jasna: sredstva će se čuvati, ali država ne planira postati aktivni sudionik tržišta.
U sjeni tih događanja, odvijala se paralelna priča – lansiranje World Liberty Financial platforme. WLFI nije bio javno najavljivan kao okosnica kampanje, no njegov razvoj i struktura jasno ukazuju da je planiran kao privatni financijski sustav unutar političkog aparata. Projekt je reklamiran kao decentralizirana financijska platforma namijenjena „oslobađanju Amerikanaca iz kandži bankarskog sustava“, no pažljivom analizom tokenomije postaje jasno da se radi o modelu iz kojeg se može sustavno izvlačiti kapital. S ukupno milijardu WLFI tokena, četvrtina je trajno pripadala Trumpovoj obitelji, a dodatnih dvadeset posto bilo je u „DAO trezoru“ pod kontrolom istog tima. Platforma je predstavljena u rujnu 2024., i već tada bilo je očito da iza retorike o decentralizaciji stoji klasična centralizirana shema.
U listopadu i prosincu dolazi do inicijalne distribucije tokena, putem javne prodaje i OTC transakcija, kojom se u projekt slijeva više od pola milijarde dolara. Većina likvidnosti dolazi iz privatnih fondova, uključujući entitete s Bliskog Istoka i Azije, dok se američkoj publici WLFI prezentira kao „token slobode“. Rastući entuzijazam kulminira uoči siječnja 2025., kada Trump ponovno postaje predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Tog dana, vijesti o inauguraciji popraćene su iznenadnom ostavkom predsjednika SEC-a Garyja Genslera, što de facto otvara put deregulaciji kriptotržišta. WLFI token u danima nakon toga bilježi rast od 80%, a holding DT Marks DEFI LLC, pod Trumpovom kontrolom, smanjuje udio s 60% na 40%. Podaci s lanca ukazuju na izlaske vrijedne 135 milijuna dolara u stabilnim kovanicama.
Nekoliko tjedana kasnije, u veljači, pojavljuje se USD1 – navodno stabilan novac podržan američkim trezorskim zapisima. No iza marketinških tvrdnji ne stoji bankarska licenca, niti neovisna revizija rezervi. USD1, iako tehnički stablecoin, ne ispunjava uvjete propisane GENIUS Actom ni STABLE Actom. Time formalno ne spada pod regulirani financijski instrument, već pod privatni eksperiment bez zakonskog nadzora. Koristi se unutar WLFI ekosustava kao zamjena za dolar, čime Trump stvara zatvoreni monetarni krug izvan dohvata tradicionalne politike Federalnih rezervi.
U ožujku dolazi do eksplozije interesa za memecoine pod nazivima TRUMP i MELANIA. Oba tokena lansirana su na Solana mreži, poznatoj po niskim troškovima transakcija i visokoj propusnosti. Iako se lansiranje doživljava kao satirični dodatak kripto-tržištu, cijene tokena u prvim satima naglo rastu. TRUMP doseže vrijednost od gotovo 75 dolara, dok MELANIA prelazi 13,80 dolara. Međutim, analiza blockchaina pokazuje da su povezani novčanici u prvim danima izvršili transakcije kojima su izvučeni milijuni dolara. Konzervativne procjene govore o najmanje 7,3 milijuna dolara realiziranog profita, dok sveobuhvatna analiza likvidnosti i proxy-walleta sugerira da se u konačnici radi o iznosu između 60 i 70 milijuna dolara.
U tom razdoblju, dok se SEC pokušava restrukturirati, Trumpova administracija usmjerava pažnju prema Federalnim rezervama. Na temelju presedana iz slučaja Wilox v. United States, Trump pokušava smijeniti Jeromea Powella s čela Feda, pod optužbom da visoke kamatne stope koče nacionalni razvoj. Ukoliko bi uspio u toj namjeri, otvorila bi se vrata monetarnoj strategiji u kojoj USD1 postaje instrument za paralelno financiranje proračuna, zaobilazeći Kongres i institucionalne mehanizme nadzora.
Paralelno s domaćim turbulencijama, međunarodna scena ključa. BRICS savez intenzivira procese dedolarizacije, predlažući klirinški sustav temeljen na nacionalnim valutama. Saudijska Arabija šalje signale o mogućem okončanju petrodolara, a sve više bilateralnih ugovora sklapa se izvan dolarske sfere. U lipnju dolazi do napetosti na Bliskom Istoku: američke snage izvode ciljane zračne udare na objekte u Iranu, što izaziva rast cijena energenata i dodatne inflatorne pritiske u globalnoj ekonomiji. Trump, u obraćanju nakon napada, ističe USD1 kao „sredstvo zaštite“ američkih građana i poduzetnika, dodatno promovirajući vlastiti financijski instrument kao sigurnu alternativu volatilnosti svjetskih tržišta.
Istovremeno dolazi do razlaza s Elonom Muskom. Nekadašnji saveznik postaje javni kritičar, a sukob eskalira putem društvenih mreža i izjava u medijima. Musk optužuje administraciju za pogodovanje određenim sektorima, dok Trump njegovu Teslu naziva „monopolističkim eksperimentom u električnoj fikciji“. Posljedice su trenutačne: pad vrijednosti Teslinih dionica, pad Dogecoina za 15% i povećana nestabilnost na tržištu. Sukob razotkriva koliko je tržište ovisno o personaliziranim signalima iz samog vrha tehnološkog i političkog establišmenta.
Usporedbe radi, El Salvador je 2021. započeo vlastiti kripto-eksperiment kupnjom Bitcoina u iznosu od 150 milijuna dolara. Unatoč globalnoj pozornosti, taj projekt nije destabilizirao dolar niti promijenio monetarnu ravnotežu. PayPal-ov PYUSD, stablecoin pod punim regulatornim nadzorom, dosegao je sredinom 2025. likvidnost od oko 400 milijuna dolara. Usporedno, WLFI fond i pripadajući tokovi već tada upravljaju s više od dvije milijarde dolara, od čega se najmanje 500 milijuna nalazi pod izravnom kontrolom Trumpove obitelji.
Američki javni dug, koji je dosegao 36 bilijuna dolara, i dalje raste. Trumpova kampanja, koja je obećavala refinanciranje pod boljim uvjetima, u stvarnosti donosi porast deficita, porezna rasterećenja i infrastrukturne projekte bez pokrića. Sve dosadašnje mjere, umjesto da konsolidiraju javne financije, ukazuju na model u kojem se politička moć koristi kao poligon za privatno bogaćenje. WLFI i USD1 nisu instrumenti monetarne reforme već sofisticirani mehanizmi za ekstrakciju vrijednosti. Kriptovalute, koje su nekoć simbolizirale decentralizaciju, u ovom kontekstu postaju alat za centraliziranu kontrolu pod krinkom tehnološke slobode. Trump ne koristi kripto za osnaživanje nacije, već za izgradnju vlastite monetarne moći.
Mario Jaklenec
